Tri izložbe u prostorima ULUS-a
Јана Стојаковић, секвенца из видеа „Corona Game”, 2020.
U izlagačkim prostorima Udruženja likovnih umetnika Srbije na programu su tri izložbe. Samostalna postavka Jane Stojaković pod naslovom „Nova segregacija”, otvorena je u Galeriji ULUS-a i traje do kraja meseca, dok će večeras biti otvorene dve postavke – grupna izložba „Pogled u neočekivano” u Umetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić i samostalna izložba Nikole Govedarice pod naslovom „Krici škarta” u Maloj galeriji Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić”, koje će biti dostupne od 18 sati.
Na pomenutoj grupnoj izložbi, koja će trajati do 11. marta, biće predstavljeno oko 200 dela savremene umetnosti, različitih generacija (1940–1998), a dominantan medij je slika. Osim slika, na izložbi će biti zastupljeni i fotografija, grafika, crtež, digitalna grafika, akvarel, kolaž, keramika sa printom, video, instalacija u prostoru i 3-de crtež. Mada ovogodišnja izložba predstavlja radove čak 146 autora iz zemlje i regiona, ona nije revijalnog karaktera već je tematski kontekstualizovana i kroz ispis konkursa, a postavlja mnoga pitanja koja se tiču naše savremenosti. Kroz različite tematske okvire i likovne poetike, umetnici nam skreću pažnju na važne aspekte savremenog života sa kojima smo suočeni: medijska manipulacija, ekološko zagađenje i elementarne nepogode, digitalna i tehnološke determinisanosti, transhumanizam, odnosi među polovima, starenje, alkoholizam, „socijalno distanciranje”, urbani narativi, uticaj elita na život običnih ljudi, ukidanje Železničke stanice u Beogradu, položaj savremenih umetnika, ali i značaj stvaralaštva, položaj žena, kovid 19, ali i pobune.
Inovativnost ovogodišnjeg konkursa je i model žiriranja koji se odigravao onlajn uz pomoć digitalnih alata. Žiri u sastavu Andrej Bunuševac (predsedavajući komisije), Nataša Kokić, Ana Marković, Marija Zdravković i Gabriela Vasić selektovali su 138 autora od 170 prijavljenih, dok je 8 autora uključeno po pozivu članova žirija. Ovogodišnji Odbor slikarske sekcije će imenovati i tročlani žiri za selekciju tri najbolja ostvarenja, a nagrade će se dodeliti na zatvaranju izložbe.
Interdiscipinarno umetničko istraživanje umetnika Nikole Govedarice inspirisano je poljuljanom ravnotežom između čoveka i mašine u veštački stvorenoj sadašnjici (industrijskoj utopiji) u kojima obiluju proizvodi postindustrijskog potrošačkog društva. Kao početno polazište poslužila je knjiga poznate teoretičarke umetnosti Rozalind Kraus „Besformnost: vodič za korisnike”, koja je u velikoj meri napravila originalnu razmeđu između doba modernizma i postmodernizma. Cilj ovakvog višemedijskog dela jeste preispitivanje mesta koje tehnologija sadrži u našim svakodnevnim životima, prizivajući rušenje barijera, granica i omeđenih prostora između tehnologije i ljudi. Instalacije i video-rad se odnose na haos modernog društva.
Autor je rođen 1989, u Foči, (Republika Srpska). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju 2013, na Odseku za slikarstvo. Master studije je završio 2016. godine na Univerzitetu umetnosti u Beogradu na naučnim interdisciplinarnim studijama – Teorija umetnosti i medija, a doktorand je završne godine na Višemedijskoj umetnosti na Univerzitetu u Beogradu. Član je ULUS-a, LUK-a, kao i član Umetničkog saveta Salona antiratne karikature, Univerzitetske galerije, član saveta za Veliki školski čas i član upravnog odbora Narodnog muzeja u Kragujevcu. Likovni je urednik u dečjem časopisu „Dečje iskre”. Izlagao je na više od 40 zajedničkih izložbi u Kragujevcu, Skoplju, Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu, Trebinju, Sarajevu, Nišu, Majdanpeku, itd. Do sada je imao četiri samostalne izložbe.
Umetnost Jane Stojaković je predviđačka, upozoravajuća i šokantna. U fokusu projekta „Nova segregacija” je tema posthumanizma, dok se, kroz različite radove, preispituju same granice ljudskosti. Ona ne štedi gledaoca, dok istovremeno računa na njegovu inteligenciju, savest i etičnost, pružajući uvid u jedan mogući, ne tako daleki svet, posthumanih bića i novih, surovih odnosa među njima. Ovim su već pokrenuta bar dva velika pitanja; prvo, pitanje društveno-etičkih posledica dostignuća u tehnologiji i nauci, a posebno u bioetici, i drugo, pitanje novih klasa. Hiperrealizam, u nadrealnom kontekstu dobija dodatnu zastrašujuću dimenziju, u ovom projektu potpuno funkcionalnu, u cilju opomene, alarma ili prosto, intenzivnog afektivnog doživljaja, koji kroz vizuelni narativ uzdrmava i osvešćuje.
Umetnica je rođena 1981. u Beogradu gde živi i radi. Trenutno je na doktorskim studijama na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Master iz likovne umetnosti stiče na Čelsi koledžu za umetnost i dizajn u Londonu, na Univerzitetu umetnosti, 2009. Diplomu popstdiplomskih studija dobija na istom koledžu 2008. Diplomirala je slikarstvo u klasi na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Iste godine završava Studije roda pri Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu. Izlagala je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.