Da li je u Ukrajini odzvonilo ruskom jeziku

Biljana Mitrinović Rašević

23. 02. 2021. 19:03

Ода­ва­ње по­ча­сти по­ги­ну­ли­ма на ки­јев­ском Мај­да­ну на сед­мо­го­ди­шњи­цу про­те­ста (Фо­то EPA-EFE/Ser­gej Dol­zen­ko)

U Ukrajini je u subotu tokom fudbalske utakmice Vitalij Šumski, glavni trener ekipe Lavova, dobio žuti karton pošto je zahtevao da pomoćni sudija govori ukrajinski. Incident se dogodio tokom utakmice između Lavova i Kolosa, a Šumski je posle okršaja s jedinim od sudija dobio žuti karton od glavnog sudije Viktora Kopijevskog.

Posle meča, trener Šumski je na televizijskom kanalu Fudbal objasnio da je tokom dijaloga s pomoćnim sudijom Nikolajem Krivonosom zatražio od sudije da razgovara s njim na ukrajinskom. Prema rečima trenera Šumskog, sudija nije poslušao njegov zahtev, već je glavnom sudiji javio da treneru pokaže žuti karton.

Već u nedelju Ukrajinski fudbalski savez je pokrenuo istragu kako je pitanje jezika narušilo tok utakmice. Odbor za etiku i fer-plej ukrajinskog saveza namerava da ispita svedoke, kao i da proveri druge dokaze kako bi razjasnio sve okolnosti slučaja.

U Ukrajini su od 16. januara stupile na snagu odredbe zakona o jeziku koje su uvele nova ograničenja i novčane kazne za upotrebu ruskog jezika i jezika nacionalnih manjina u uslužnom sektoru. U slučaju ponovljenog kršenja jezičkog zakonodavstva, vlasnici preduzeća će biti novčano kažnjeni, i to u rasponu od 5.100 do 6.800 grivni (180 do 242 dolara). Pre ove odluke ruski jezik je „proteran” iz škola (dozvoljen je samo u prva četiri razreda), medija, izdavačke delatnosti, a sada je nepoželjan i u bankama, poštama i prodavnicama.

Ali ruski jezik je u Ukrajini prošao previše da bi sada tako lako nestao. To pokazuje i bizarni slučaj sa fudbalske utakmice. I sam ruski predsednik Vladimir Putin, preko slučaja „Severnog toka 2”, ukazao je na pokušaj prisiljavanja Rusije da plati za geopolitički projekat Zapada u Ukrajini i u tom kontekstu je podsetio da su vlasti u Kijevu zatvorile tri televizijska kanala na ruskom jeziku i desetinu u baltičkim zemljama.

U Ukrajini je početkom februara stupila na snagu odluka Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu o uvođenju sankcija na period od pet godina protiv televizija 112 Ukrajina, Njuzvan i ZIK, kao i protiv poslanika Vrhovne rade iz stranke Opoziciona platforma – za život Tarasa Kozaka, koji je vlasnik ovih kanala.

Prošle godine je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao dekret o produženju zabrane ruskih internet portala i stranica društvenih medija na još tri godine, a prvobitna odluka je doneta 2017. godine. Zabrani podležu i internet kompanije „Jandeks”, „Mejl.ru” i „Kasperski”.

Krajem prošle godine ombudsman za zaštitu ukrajinskog jezika Taras Kremin dao je precizno objašnjenje da u supermarketima, internet-prodavnicama, kafićima, bankama, apotekama i na benzinskim pumpama postaje obavezna komunikacija na ukrajinskom. Samo na zahtev klijenta, usluga će moći da se obavi na drugom jeziku. Štampane publikacije objavljene na drugim jezicima moraće da sadrže i prevod na ukrajinski jezik. I ukrajinskim lekarima je naređeno da s pacijentima komuniciraju isključivo na „državnom jeziku” Prošlog leta je prinudna ukrajinizacija izvršena po kancelarijama, na konferencijama i svim javnim skupovima, u oružanim snagama, a ruske škole su morale da pređu na ukrajinski jezik 1. septembra 2020, dok mađarske, rumunske i bugarske imaju rok od tri godine. Medijske statistike navode da se sada 75 odsto programa na nacionalnoj televiziji emituje na ukrajinskom jeziku, a do 2024. godine obaveza će biti – da to bude 90 odsto.

Rat u Ukrajini je, između ostalog, započeo posle puča, kad su pre sedam godina ukrajinski poslanici ukinuli zakon o jezicima, koji je davao garancije stanovništvu koje govori ruski.