Medvedev u poteri za Đokovićem

Marjan Kovačević

17. 03. 2021. 16:00

Теоретски, може да престигне Ђоковића већ на Ролан Гаросу: Данил Медведев (Фото EPA-EFE/Dean Lewins)

Od juče je Danil Medvedev i zvanično drugi reket sveta. Znalo se to i pre njegove pobede u Marselju, a sada je dvostruka proslava uveličala uspeh od posebnog značenja u „zlatnom dobu” profesionalnog tenisa, u kojem je čak i pozicija broj dva bila nedostižna za bilo koga ko se ne zove Novak Đoković, Rodžer Federer, Rafael Nadal ili Endi Mari.

Od 25. jula 2005. godine, kada je sa te pozicije sišao Lejton Hjuit, ova četvorica asova do juče nisu dozvoljavala pristup ni drugom, a kamoli prvom mestu. U periodu 2008–2012, zauzimali su pet godina neprekidno sva četiri vodeća mesta i to je bio glavni povod da se ustoliči naziv „velika četvorka”, iako je učešće četvrtog člana u njoj vremenom postajalo sve manje realno.

Gledano iz današnje perspektive, ime „velika četvorka” i mesto Endija Marija u njoj mogu da se opravdaju isključivo njegovom pozicijom na ATP listi. Na prva četiri mesta proveo je ukupno 407 sedmica: 41 na prvom, 79 na drugom, 106 na trećem i 181 na četvrtom mestu. Pritom je do drugog mesta stigao 2009, a do prvog 2016.

Sa svega tri grend slem titule, Mari je daleko od rekorda „velike trojice”, deleći 18–22. mesto na listi profesionalne ere, a ukupno i daleko niže. Njegove najveće zasluge za ostalu trojicu su u tome što je desetak godina držao „četvrtu četvrtinu” žreba i sprečavao prodor novih generacija.

U tom smislu je imao veći značaj od Stanislasa Vavrinke, takođe trostrukog grend slem šampiona u „zlatnom dobu”. Švajcarac je na poziciji glavnih nosilaca je proveo svega 156 sedmica, od čega 60 na trećem i 96 na četvrtom mestu.

Posle njega, sledeći teniser nije došao ni blizu dužeg boravka u kvartetu vodećih. Treće mesto je bilo najviši plasman karijere za Ferera (20 sedmica), Čilića (12), Raonića (10), Dimitrova (10) i Del Potra (4). Iz mlađih generacija, oslobođenih dela nekadašnje torture „velike četvorke”, duže su na toj poziciji proveli Zverev (32) i Tim (29 sedmica), sa realnim izgledima da te plasmane i poprave u budućnosti.

Zanimljivo je da su svi članovi „velike četvorke” ujedno i apsolutni rekorderi profesionalne ere po dužini boravka na prve četiri pozicije, gde su prosečno proveli svaki po 12 godina. Đoković je svoj rekord boravka na prvom mestu upravo digao na 312 sedmica, Nadal je 368 nedelja bio na broju 2, Federer je sa 222 rekorder treće pozicije, a Mari je bio najduže na broju 4, 181 sedmicu.

Dugo trajanje i zdravstveni problemi koji uz to prirodno idu istanjili su zaštitni bedem najdugovečnije četvorice. Đoković je sada usamljen na vrhu, a Medvedev postaje glavni pretendent da ovom kvartetu, makar i privremeno, oduzme čelnu poziciju. Bilo bi to prvi put posle više od 17 godina, još od 2. februara 2004. godine.

Teoretski bi mogao da se popne na vrh već osvajanjem Rolan Garosa, ali to bi, kraj Nadala, Đokovića i Tima, bio neverovatan podvig. Ruski teniser neobičnog stila i karaktera nije ni ranije žurio, pa to ne čini ni sada. Posle uzastopnih poraza od dvojice naših tenisera – od Novaka Đokovića u finalu Melburna i od Dušana Lajovića na startu turnira u Roterdamu – sabrao se i najavio novi pobednički niz titulom u Marselju. Pohod na prvo mesto nije svrstao među važnije ciljeve:

– Đokovićev rekord je neverovatno ostvarenje. Po tome kako igra, svakako može i do 400 nedelja na vrhu, a mi ćemo da se trudimo da ga sprečimo. Rekordi „velike trojice” su fantastični i verovatno neće biti oboreni ni za 100 godina. To je vrlo retko u bilo kom sportu. Ne verujem da se može reći da ostali u istoj eri nisu bili dovoljno dobri, samo su njih trojica bila neverovatna, a drugi nemaju čega da se stide.

Konkretne posledice smene Rafaela Nadala sa drugog mesta mogle bi da se osete pri njegovom napadu na 14. titulu sa pariske šljake, ako sa mesta broj 3 već u polufinalu naiđe na Đokovića, u finalu pre finala.

Novi uspeh Medvedeva i eventualna trka sa Đokovićem za prvo mesto nisu izazvali oduševljenje u zapadnim medijima, kao ni istorijski rekord našeg asa na poziciji broj 1. Srbin i Rus na prva dva mesta svakako nisu dobri za sponzore i tržište, ali može da bude i gore.

Kako stvari stoje, čim ATP sistem počne da primenjuje stari format rezultata u poslednje 52 sedmice, uz rame vodećih bi mogao da se nađe i Andrej Rubljov, čiji je trenutni plasman na osmom mestu daleko ispod realnog.

Jedan napredovao, ostali nazadovali

Od ove sedmice se na ATP listi alternativno računa polovina poena osvojenih u istom periodu 2019, ili svi ovogodišnji. Pošto se 2020. u ovo vreme nije igralo, to znači da se prekočenim turnirom gubi polovina poena iz 2019. godine.

Na novoj ATP listi je od prve desetorice samo Danil Medvedev uvećao skor, za 137 poena, a svi drugi su izgubili. Najviše Dominik Tim (500), pa Rodžer Federer (250) i Rafael Nadal (180). Mateo Beretini ima 68 poena manje, a Novak Đoković (-23) i ostali gube simbolične sume, manje od 30 poena.

ATP lista: 1. Novak Đoković (Srbija) 12.008, 2. Danil Medvedev (Rusija) 9.940, 3. Rafael Nadal (Španija) 9.670, 4. Dominik Tim (Austrija) 8.625, 5. Stefanos Cicipas (Grčka) 6.765, 6. Rodžer Federer (Švajcarska) 6.375, 7. Aleksandar Zverev (Nemačka) 5.635, 8. Andrej Rubljov (Rusija) 5.011, 9. Dijego Švarcman (Argentina) 3.640, 10. Mateo Beretini (Italija) 3.453 poena, itd.

Ostali teniseri iz Srbije: 26. Dušan Lajović 1.895, 33. Filip Krajinović 1.665, 46. Miomir Kecmanović 1.364, 54. Laslo Đere 1.106, 146. Nikola Milojević 501, 159. Danilo Petrović 455, 193. Viktor Troicki 360 poena, itd.

Nina Stojanović među prvih 100

Na novoj VTA listi Nina Stojanović je 95. sa 854 poena. Na istim pozicijama su ostale 158. Olga Danilović, 201. Natalija Kostić i 204. Ivana Jorović, a Aleksandra Krunić je napredovala za 12 mesta i sada je 213.

Ni na vrhu nije bilo značajnijih promena. Vodi Ešli Barti (Australija) sa 9.186, ispred Naomi Osake (Japan) sa 7.835 i Simone Halep (Rumunija) sa 7.255 poena.