Pored Žiče neće biti deponija
Манастир Жича задужбина Стефана Првовенчаног (фото Никола Тркља)
Kraljevo – Nacrt prostornog plana Srbije, za period od ove do 2035. godine, koji se nalazi na javnom uvidu u zgradi gradske uprave u Kraljevu izazvao je reagovanje javnosti, posebno zbog jednog „trouglića” na mapi, a reč je o planiranoj regionalnoj deponiji. Ta oznaka našla se između manastira Žiče i Mataruške Banje pa su i posredstvom lokalnih medija građani zatražili hitno brisanje.
Protiv te lokacije pismom na brojne adrese, uz podsećanje na značaj pomenutog manastira, obližnjeg rezervata prirode „okamenjene šume” pod nazivom Lojanik i lekovitost pomenute banje, reagovalo je i sestrinstvo žičkog manastira. Onda se, na sve to oglasilo i Ministarstvo građevinarstva, odgovorom zainteresovanim novinarima, u kome se navodi: „Buduća regionalna deponija, koja je planirana za teritoriju Raškog okruga, neće biti pored srednjovekovnog manastira Žiče. Precizna lokacija biće utvrđena posebnim planskim dokumentom u skladu sa zakonom i uz uvažavanje strogih uslova prirodnog i kulturnog nasleđa...”
Tako su stručnjaci resornog ministarstva, na neki način, priznali omašku na mapi što potvrđuje i Zvonko Kovačević, načelnik odeljenja za urbanizam u Kraljevu:
„Lokacija u blizini ove označene na mapi, ali znatno dalje od manastira, pominjana je još 1992. U prostornom planu grada Kraljeva još nema precizirane lokacije, jer je u toku tek izrada studije izvodljivosti. A, Prostorni plan Srbije je krovni dokument za sve ostale planove pa se na osnovu njega i ne može dobiti građevinska dozvola tako da nema ni razloga za bojazan oko ugrožavanja manastira, prirodnog blaga i banje – naglašava Kovačević.
Na prvi pogled nacrt pomenutog plana u svemu drugom vidi Kraljevo kao prostor od izuzetnog privrednog i turističkog potencijala pa su planirane nove saobraćajnice a neke, poput Moravskog koridora su već u gradnji. Na odobravanje, kako se moglo čuti, nailazi i činjenica da se, za razliku od prethodnog, sada ne promoviše gradnja brojnih mini-hidroelektrana na ovdašnjim rekama i potocima. Međutim, nije „potopljen” projekat od pre jedne decenije, a reč je o mogućoj gradnji deset kaskadnih brana na Ibru, duž Ibarske magistrale.
Povodom toga, podsećanja radi, još 2010. godine bio je postignut sporazum između vlada Srbije i Italije a odabrani su i strateški partneri, srpska „Elektroprivreda” i italijanska kompanije „Seći energija”. Ali, ukratko rečeno, promenila se ubrzo vlada u Italiji i posao je prekinut u atmosferi podela Kraljevčana na one koji su smatrali da je to pravi projekat za više energije i razvoj turizma pokraj deset jezera u dolini Ibra i onih koji su stali u odbranu prirode i ove reke...
Nacrtom prostornog plana oživljen je još jedan davni projekat za ovo područje, a reč je o regionalnom vodovodu sa reke Studenice, odakle bi se, prema tadašnjem rešenju, pijaćom vodom snabdevali meštani ne samo Kraljeva nego i nekoliko mesta prema Čačku i Kruševcu. Ali, te 1982. godine pomenuti projekat je, posle velike polemike u javnosti, arhiviran.
Toj realizaciji tada se oštro protivilo bratstvo manastira Studenice, jer se kao i sada, predviđala oveća brana i jezero na istoimenoj reci, desetak kilometara iznad manastira. Kako su i pojedini stručnjaci govorili, vlaga od budućeg jezera bi čak ugrozila i manastirski živopis... Tako je realizacija projekta prekinuta, Kraljevo i ostala mesta u regionu u međuvremenu su pojedinačno pronašli bar kratkotrajna rešenje za vodosnabdevanje.
U narednom periodu bi realizacija ovog projekta, shodno ovom prostornom, kako jedan Kraljevčanin reče, bila dobra posebno ako bi rudnici i pogoni na severu Kosova proradili kao osamdesetih godina, pa bi možda opet od jalovine Ibrom potekao fenol...