Vaskrs

04. 05. 2021. 20:00

(Фото: Пошта Србије)

Vaskrs je pokretan praznik, jer se svake godine proslavlja različitog datuma. Može pasti između 04. aprila i 08. maja po novom gregorijanskom, odnosno 22. marta i 25. aprila po starom julijanskom kalendaru, ali se vezuje isključivo za nedeljni dan. Odluka o njegovom praznovanju doneta je na prvom Vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine.

Vaskrs je najznačajniji hrišćanski praznik, „praznik nad praznicima”. Slavi se u spomen pobede Gospoda Isusa Hrista nad smrću vaskrsenjem koje su objavili anđeli i žene mironosice, pronašavši grob prazan tri dana pošto je Isus razapet i umro na krstu na brdu Golgota iznad Jerusalima. Naziva se i Hrišćanska Pasha, po starozavetnom prazniku Jevreja u spomen na oslobođenje iz egipatskog ropstva. Kod pravoslavnih, Vaskrsu prethodi sedmonedeljni post, stroži od ostalih postova u toku godine. Poslednja sedmica posta naziva se i Velika tj. Strasna sedmica, jer je obeležavaju dani stradanja Hristovog. Za ovu nedelju vezuju se mnogi narodni običaji, među kojima i farbanje jaja koja su simbol vaskrsenja. Prvo ofarbano crveno jaje čuva se do naredne godine i zove se „čuvarkuća”.

U osvit vaskršnjeg dana vernici se okupljaju u crkvi pozdravljajući se sa: „Hristos voskrese – Vaistinu voskrese!” i sa sveštenstvom učestvuju u prazničnoj Liturgiji. Vaskrs je praznik radosti i vere u život večni. Cela sedmica po Vaskrsu naziva se Svetla sedmica, a ponedeljak i utorak označeni su kao Vaskrsni ponedeljak i Vaskrsni utorak.

Tropar Vaskrsenja Hristovog: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt razruši, a onima koji su u grobovima, život darova”

Kondak: „Iako si u grob sišao Besmrtni, uništio si adovu moć i vaskrsao si kao Pobedioc, Hriste Bože. Ženama mironosicama si rekao: Radujte se! Tvojim apostolima daruješ mir, a palima vaskrsenje”

Stručna saradnja: dr Miljana Matić, istoričar umetnosti, kustos Muzeja Srpske Pravoslavne Crkve.

Umetnička obrada izdanja: Marija Vlahović, akademski grafičar.