Jednake u matematici
Лепа математичарка: Огаста Ејда Лавлејс
SOCIOLOGIJA
Može li jedna od tri krilatice iz Francuske buržoaske revolucije da izbriše matematički jaz među polovima? Shvatili ste, svakako, da mislimo na – jednakost.
Prošlost nas podučava da su dečaci dobri u računanju, a devojčice u čitanju. Zar Barbika nije naučena da odrecituje: „Časovi matematike su naporni!”
Iako se zapažanje prevashodno temelji na moždanim razlikama odraslih ljudi, i dalje je predmet osporavanja. Jedni izdvajaju kulturne posebnosti: u odvojenim razredima devojčice pokazuju više nego u mešovitim. Drugi izjavljuju da su presudni biološki koreni, od samog rođenja, i da su se mozgovi drugačije razvijali za baratanje podacima.
Luđi Gvizo iz Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci nedavno je, sa saradnicima (Paola Sapienca iz Kelogove škole za menadžement i Ferdando Monte i Luiđi Zingales sa Univerziteta Čikago), objavio u uglednom časopisu „Nauka” (Science) da naposletku kulturne različitosti objašnjavaju najviše „matematički jaz”. I da je on gotovo nestao u zemljama velike polne jednakosti, a da se raskorak u čitanju – zadržao.
Polni raskorak
U traganju za odgovorom istraživači su proučili podatke OECD-a iz 2003. kojima je obuhvaćeno 276.000 dece uzrasta od 15 godina iz 40 zemalja. Svako je podvrgnuto međunarodnom ocenjivanju u računanju, čitanju, poznavanju nauke i odgonetanju logičkih zagonetki, poznatom pod skraćenim nazivom PISA (Programme for International Student Assessment).
Ogroman broj ispitanika i široka lepeza društvenih uređenja ključno su preimućstvo dotičnog izučavanja. Istraživanje je nastojalo da otkrije da li društveni i kulturni činioci utiču na ženski uspeh u matematici i nauci uopšte.
Raskorak u matematičkim veštinama među polovima, čini se, delimično je u sprezi sa sredinom u kojoj se živi, naglašava Paola Sapienca. I ne postoji u zemljama u kojima žene i muškarci imaju pojednak pristup izvorima i mogućnostima u obrazovanju.
Iako svetski obrazac pokazuje da dečaci naginju da prevaziđu devojčice u matematici (prosečni skor drugih je 10,5 poena niži), ta prednost uvek ne opstaje. U nekoliko zemalja, uključujući Island, Švedsku i Norvešku, devojčice su bile izjednačene, čak i bolje.
Naučnici su stoga razmotrili odlike društva koje bi mogle da objasne odstupanja od zemlje do zemlje, koristeći merila za uklapanje žena u društvena zbivanja u poređenju s muškarcima. Postupak se naziva „pokazatelj polnog jaza” (osmisio ga je 2006. Svetski ekonomski forum), a obuhvata postotak žena od 15 godina i starijih podobnih za zapošljavanje i zastupljenost u vladi. Šta se ispostavilo?
Hormon ne koristi
U društvima veće polne jednakosti matematički raskorak je iščezao: u Švedskoj maltene ne postoji, a u Turskoj devojčice zaostaju 23 boda. Ujedno se u prvoj zbir najviših dometa koje su ostvarile povećao. Matematička i naučna stopa za devojčice u SAD, koje su po zastupljenosti u radnoj snazi na 23. mestu, u matematici su deset poena ispod dečaka, što je u granicama proseka za posmatrane zemlje.
Što je društveni položaj devojčice bio povoljniji, veće su joj bile matematičke sposobnosti. U Švedskoj i Norveškoj, u kojima gotovo da se ne ojeća nejednakost između muškaraca i žena u ma kojem vidu društvenog života, razlika u matematičkim postignućima između devojčica i dečaka bila je neznatna. U Turskoj i Južnoj Koreji, gde su društvene razlike među polovima ogromne, odstupanja u rezultatima bila su velika.
Nesrazmera u čitalačkim veštinama je, međutim, veoma upadljiva: u svakoj zemlji su devojčice pretekle dečake, u polno ujednačenim se ta razlika povećava. U proseku su 32,7 bodova ispred – u Turskoj 25,1 a na Islandu 61.
Muškarci nisu nadareniji za prirodne nauke, samo se dečaci iz evolucionih razloga ranije počinjali da se zanimaju za tehnička pitanja i prednjače u školi, ustanovilo je drugo istraživanje pre gotovo mesec dana u Švajcarskoj. Elsbet Štern, profesor u Saveznoj visokoj tehničkoj školi u Cirihu, preporučuje da nastava iz prirodnih predmeta započne ranije, jer sadašnji početak za devojčice ne možđe biti nepovoljniji.
Žene u prirodnim naukama su zapostavljena manjina, dodajući na muški hormon nije uzrok boljem položaju. Muškarci s viškom testosterona pre su u opasnosti da završe u zatvoru nego da postanu univerzitetski nastavnici, zaključila je švajcarska naučnica.
Kći slavnog pesnika lorda Bajrona (Džordž Gordon) Ogasta Ejda Lavlejs, upamćena kao prva žena programer (jedan program nosi njeno ime – ada), izuzetak je koji potvrđuje i jedno i drugo.