Austrija bez kancelara

07. 07. 2008. 22:00

Narodnjačka stranka Austrije juče je okončala dileme oko opstanka koalicije sa socijaldemokratima: „Dosta je bilo – apelujemo na kancelara Guzenbauera da hitno raspiše nove izbore”, saopštio je narodnjački vicekancelar i ministar finansija Vilhelm Molterer. Adresat Moltererove poruke Alfred Guzenbauer, u tom trenutku, više nije bio kancelar. Juče, u prepodnevnim časovima, dok je Molterer razgovarao sa novinarima, Guzenbauer je prepustio kancelarsku fotelju nedavno imenovanom vršiocu dužnosti šefa stranke Verneru Fajmanu: „Do smene je došlo na Guzenbauerov izričiti, lični zahtev”, istaknuto je u zvaničnom saopštenju.

Rotacija na čelu vlade ne bi trebalo da utiče na odlaganje odluke o raspisivanju prevremenih izbora. To je potvrdio Guzenbauerov naslednik Fajman i nekolicina drugih socijaldemokratskih članova vlade.

Nedoumice ipak postoje i odnose se na termin održavanja izbora. Narodnjaci traže da izbori budu raspisani u skladu sa zakonom – da se glasa jednog od tri vikenda u drugoj polovini septembra. Socijaldemokrati, čini se, zatečeni su zahtevom narodnjaka. Skloniji su raspisivanju izbora u nekom kasnijem terminu, uprkos činjenici da su, u više navrata u proteklih nekoliko meseci, pretili raspisivanjem novih izbora. Poslednji put su to učinili sredinom prošle nedelje, kada je predsednik republike Hajnc Fišer apelovao na njih da produže rad vlade do kraja mandata.

Stratezi levice razmatraju mogućnost „odugovlačenja”. Prema zamisli ministra odbrane Norberta Darabosa, istovremeno jednog od ključnih izbornih stratega te stranke, socijaldemokrati bi trebalo da formiraju manjinsku vladu u „prelaznom roku”. U svojevrsnom, dopunskom mandatu, sa rokom trajanja od najviše mesec-dva, stekli bi šanse da poprave svoj poljuljani imidž. Predlažući usvajanje socijalnih inicijativa. Bile one prihvaćene, ili ne. Darabosova razmišljanja temelje se na empirijskim istraživanjima, koja, u ovom trenutku, narodnjacima daju izvesnu prednost nad predstavnicima građanske levice.

Prema mišljenju austrijskog paradnog političkog analitičara Petera Gerliha, međutim, i jedna i druga stranka, članice dosadašnje vladajuće koalicije, ulaze u rizik da pretrpe izborni fijasko: „Bekstvom u napad narodnjaci su stekli izvesnu prednost nad socijaldemokratima. Ipak, ne može se prevideti da razvoj situacije u ovom trenutku više odgovara ekstremnoj desnici, slobodarima Hajnca Kristijana Štrahea... Činjenica da je neposredni povod raspadu koalicije bila podeljenost oko budućih (ne)usvajanja odluka iz Brisela – odnosno ’razmišljanje’ levice o neophodnosti raspisivanja odgovarajućih referenduma o budućem statusu u EU – mogla bi da bude shvaćena među biračima kao potvrda ispravnosti i doslednosti antievropskog stava desnice.”

Socijaldemokratima, dodatno, predstoje žučne rasprave na predstojećem partijskom kongresu. Svojevremeno zakazan za početak oktobra, kongres bi trebalo da bude održan u avgustu. Najavljene ideološke rasprave, planirane zarad jačanja poverenja baze u rukovodstvo, izvesno će biti podređene pragmatičnim potrebama izborne kampanje. Poznavaoci situacije ističu, s tim u vezi, da je to najgori scenario koji je mogao da zadesi građansku levicu – nepopularnost takozvane državotvorne struje raste, članstvo se osipa, dok popularnost „konkurencije s leva” raste. Po ugledu na pokret Lafontenove Levice u Nemačkoj, u Austriji se, pod vođstvom Socijalističke partije levice, priprema ujedinjenje razočaranih pripadnika građanske i ekstremne levice u stranku – levice.