Sve manje nezaposlenih

29. 05. 2021. 09:03

Немачка компанија „Кромберг и Шуберт” стално позива раднике – „Придружи се нашој породици” (Фотографије Р. Станковић

Kruševac – Od 2021. u Kruševcu više nije vest da je broj nezaposlenih pao ispod deset hiljada već da je broj zaposlenih poslednjih desetak godina u stalnom porastu. Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u decembru 2020. god na području grada Kruševca bilo je 33.286 zaposlenih lica, a 2012. godine 24.405. Za objektivno sagledavanje stanja važno je navesti i podatke o broju nezaposlenih: na kraju 2012. bilo ih je 15.930, a na kraju 2020. godine 9.989. Pri takvom stanju stvari, procente, odnosno prosek, kao i stopu rasta zapošljavanja i pada broja nezaposlenih suvišno je izračunavati.

‒ Iako je problematika zapošljavanja kompleksno i društveno osetljivo pitanje, ja bih sebi dozvolio da kažem da u Kruševcu nezaposleni ne traže posao već poslodavci traže radnike. Ipak, mi ne smemo da posustanemo u pospešivanju zapošljavanja. Kontinuirano imamo programe stručnog osposobnjavanja, prekvalifikacija, subvencionisanog zapošljavanja, samozapošljavanja, organizovanja susreta nezaposlenih i poslodavaca i niza zajedničkih aktivnosti sa Regionalnom privrednom komorom, Gradskom upravom, kao i sa javnim preduzećima. U ovdašnjim firmama se vrlo uspešno sprovodi program stručne prakse, koja ne podrazumeva radni odnos već pripremu za njega. Odličan primer nam je američka kompanija „Kuper tajers” koja je posle prakse zadržala čak oko 85 odsto lica. Svakako treba dodati činjenicu da je u Kruševac došlo više multinacionalnih kompanija sa kojima ostvarujemo dobru saradnju i tako povećavamo šanse za zapošljavanje. Nemačka kompanija „Kromberg i Šubert”, na primer, ima stalno otvoren konkurs za zapošljavanje, iako sada imaju oko 1.700, a uskoro se očekuje prijem još nekoliko stotina radnika – kaže Predrag Marković, direktor Filijale Nacionalne službe zapošljavanja u Kruševcu.

Kruševačka filijala NSZ pokriva ceo Rasinski upravni okrug, zbog čega treba navesti i podatke iz opština ovog okruga.

Rasinski okrug je 2012. imao 43.887 zaposlenih i 27.741 nezaposlenog. Po opštinama, 2012. god najviše zaposlenih je imao grad Kruševac 24.405, dok je nezaposlenih bilo 15.930, Trstenik sa 8.534 zaposlena i 5.152 nezaposlena. Slede: Aleksandrovac sa 4.935 zaposlenih i 2.388 nezaposlenih, Brus – 1.919 zaposlenih i 2.014. nezaposlenih, Varvarin sa 1.919. zaposlenih i 1.239 nezaposlenih, i Ćićevac – 1.443 zaposlena i 1.018 nezaposlena.

Predrag Marković, direktor Filijale NSZ Kruševac

Poboljšanju situacije u zapošljavanju svakako je doprinela i izgradnja auto-puta „Moravski koridor”, deonice od Pojata do Kruševca.

– I kada samo jedan radnik dobije siguran posao, to je uspeh. Za potrebe izvođača radova na „Moravskom koridoru” posredovali smo za 300 uposlenika jesenas. Pri kraju je procedura posredovanja za još oko 200 radnika na ovim poslovima, što jeste trenutno važno, ali je još važnije ono što će uslediti izgradnjom ovog puta, a to su industrijske zone i niz drugih mogućnosti za novo zapošljavanje – ističe direktor Marković.

Razvoj tržita rada zahteva prilagođavanje uslova rada, uključujući i povećanje zarada, ali sa druge strane i veću zainteresovanost nezaposlenih za rad. To se posebno odnosi na kategoriju niskokvalifikovanih lica, koji često nisu zainteresovana da prihvate ponuđene poslove, a koji čine oko 30 posto onih na evidenciji filijale u Kruševcu. Ostaje i rešavanje problema obrazovanja za nova zanimanja. Marković smatra da treba prilagođavati obrazovni sistem, jer postoje nova zanimanja za kojima vapi privreda, baš kao i za zavarivačima, bravarima, stolarima kojih nema na školovanju. Zbog toga NSZ organizuje obuke na zahtev poslodavca, program sticanja praktičnih znanja i obuke za tržište rada, kao i obuku na zahtev poslodavca za zaposlene u cilju održanja zaposlenja.

Struktura nezaposlenih

Na evidenciji nezaposlenih u Kruševcu je oko 30 odsto nekvalifikovanih radnika, zatim oko 55 odsto sa srednjom stručnom spremom, a ostatak od preko osam odsto čine lica sa višom i visokom stručnom spremom.

I dalje je izražen problem starosne strukture, jer je oko 35 odsto onih sa više od 50 godina koji traže posao, a teško ga nalaze.