Nova deponija u Vinči u pogonu od jula

Branka Vasiljević

20. 06. 2021. 18:00

Овде ће се „обрађивати” грађевински отпад (Фото „Бео чиста енергија”)

Nova sanitarna deponija u Vinči počinje sa radom sledećeg meseca, a stara na kojoj je otpad odlagan duže od četiri decenije odlazi u penziju.

Otvaranje nove deponije u okviru kompleksa Vinča rezultat je završetka prve faze izgradnje koju je grad po ugovoru o javnom privatnom partnerstvu dogovorio sa preduzećem „Beo čista energija“. Ovim korakom startuje i nova era u odlaganju otpada jer će se na novoj deponiji primati i odlagati komunalni otpad sa 15 od 17 beogradskih opština. U ovaj sistem nisu uključeni Obrenovac i Lazarevac.

Od jula će na deponiji i biti drugačiji raspored snaga. JKP „Gradska čistoća” gubi nadležnost nad upravljanjem komunalnim i građevinskim otpadom na prostoru deponije u Vinči, a njegov prijem, tretman i odlaganje postaju odgovornost „Beo čiste energije” i društva „Suez Vinča operator”. Ovom društvu je „Beo čista energija” poverila poslove upravljanja, tretmana, odlaganja otpada i održavanja izgrađenih postrojenja i infrastrukture. Promena ingerencija za sada neće imati uticaja na džep potrošača i računi će se plaćati po postojećim cenama, tvrde u „Beo čistoj”.

– Grad će vozače kamiona „Čistoća” opremiti pametnim mobilnim telefonima sa aplikacijom koja će beležiti podatke o lokacijama preuzimanja otpada. Nakon izvršenog merenja težine na ulazu i izlazu sa deponije, i provere prirode otpada, svi važni podaci će se automatski razmenjivati između „Čistoće” i nas korišćenjem posebno razvijenih programa i aplikacija – kažu u „Beo čistoj energiji”.

Dopremljeni otpad će se potom usmeravati na odgovarajuće lokacije – komunalni otpad biće odlagan na novu sanitarnu deponiju, građevinski otpad koji se može tretirati i ponovo upotrebiti biće upućen u postrojenja za preradu otpada od građenja i rušenja, dok će se ostali inertni otpad (onaj koji nije podložan biološkim, fizičkim i hemijskim promenama) odlagati na posebnu deponiju.

– Nova sanitarna deponija je od okolnog zemljišta izolovana geosintetičkim i vodonepropusnim materijalnom. To će sprečiti nekontrolisano oticanje procednih voda, dok će prodor vode u odloženi komunalni otpad biti sprečen redovnim sabijanjem i prekrivanjem slojeva odloženog otpada zemljom. Garancija da će sve biti rađeno na propisan način, u skladu sa domaćim, ali i svetskim propisima, jesu zaposleni u „Suez Vinča operatoru”, njih 64. Oni su uspešno završili obuku koju su održali eksperti francuske firme „Suez”. U planu je i da se broj zaposlenih poveća za još 50. Koristiće se, takođe, svakodnevno i najsavremenija mehanizacija – ističu u ovoj firmi.

Decenijama se na staroj deponiji komunalni otpad odlaže na neprimeren način. Prilikom čestih požara štetne čestice i otrovni gasovi zagađuju atmosferu, a zagađene procedne vode kontaminiraju prostor oko deponije i reku Dunav.

– Ovo javno-privatno partnerstvo će uz grad koji planira da uspostavi objedinjeno upravljanje otpadom, njegovo razvrstavanje, reciklažu i termalni tretman čvrstog komunalnog otpada dovesti do značajnog smanjenja količina otpada koje se odlažu na deponiju. U razvijenim ekonomijama imperativ je korišćenje sekundarnih sirovina kao reproduktivnog materijala. Naša kompanija će takođe pustiti u rad postrojenje za reciklažu građevinskog otpada. Upravo je to i jedan od ciljeva javno-privatnog partnerstva sa gradom. Izgradnjom novog centra za upravljanje otpadom, modernih postrojenja za tretman i upravljanje komunalnim i građevinskim otpadom, i sanacijom, beogradska deponija biće uklonjena sa liste „crnih ekoloških tačaka” Srbije i Evrope – kažu u „Beo čistoj energiji”.

Tehnologija energetskog iskorišćenja otpada koja je primenjena u centru za upravljanje otpadom Vinča dala je odlične rezultate u mnogim evropskim zemljama i doprinela značajnom smanjenju količine otpada koji odlazi na deponije. Takva tehnologija biće primenjena na deponiji Vinča.

Staro smetlište trostruko manje od novog
Stara deponija „Vinča” radi od 1977. godine. Bila je najveća deponija u gradu jer se prostire 42 hektara. Na njoj se odlagao otpad sa 13 od 17 beogradskih opština. Na ovom smetlištu su pored kućnog i kabastog otpada taloženi i građevinski šut, zemlja, lim... Dnevno se na nju dovozilo više od 2.700 tona smeća od čega su vozila „Gradske čistoće” dopremala oko 1.500 tona. Za razliku od stare, novi kompleks deponije prostiraće se na 135 hektara.

– U toku je izgradnja i elektrane za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada u kojoj će se proizvoditi električna i toplotna energija. Elektrana će biti opremljena najsavremenijom tehnologijom kao što je reverzno aktivna rešetka koja omogućava optimalno sagorevanje raznovrsnog otpada. Postrojenje će imati najbolju raspoloživu tehnologiju za prečišćavanje dimnih gasova nastalih sagorevanjem komunalnog otpada, koja omogućava prečišćavanje gasova koji će kroz dimnjak visok 60,5 metara izlaziti u atmosferu. Primenom ove tehnologije za sagorevanje zajedno sa tehnologijom za prečišćavanje dimnih gasova, emisija štetnih gasova biće svedena na vrednosti usklađene sa najnovijim propisima Evropske unije, koje su znatno niže od dozvoljenih emisija prema važećim propisima u Srbiji. Time će stepen zaštite životne sredine biti na višem nivou – objašnjavaju u ovom preduzeću.

Elektrana na otpad će omogućiti da se komunalni otpad koristi, umesto fosilnih goriva, kao izvor energije za domaćinstva. Izgradnja postrojenja je u toku, a završetak se očekuje krajem 2022. godine.

Sanacija i zatvaranje postojeće deponije počeće u narednim mesecima, nakon puštanja u rad nove sanitarne deponije. Najpre će se gasiti podzemni požari u telu deponije i iz njega izbacivati nakupljene procedne vode. To je važno da bi se osiguralo veliko klizište koje ugrožava stabilnost tela deponije. Posle sanacije klizišta postojeća deponija će na čitavoj površini od 42 hektara dobiti prekrivač od mineralnih materijala i pokrivač od geosintetičkog materijala koji će sprečavati prodor vode u deponiju i isticanje deponijskog gasa u atmosferu.

– Zatvaranje deponije biće sukcesivno dok njena čitava površina ne postane zelena površina na kojoj neće biti požara niti emisije oksida sumpora, ugljen-monoksida i ugljen-dioksida, dok će se emisija gasa metana sa deponije obuzdati i svesti na minimum pomoću novog sistema za prikupljanje deponijskog gasa i njegovo energetsko iskorišćenje – kažu u „Beo čistoj energiji”.

Postrojenje za preradu procednih voda već je izgrađeno, kao i veći deo mreže cevovoda i kanala kojima će se one sakupljati, dovoditi i prečišćavati postupkom „reverzne osmoze” tako da će ubuduće čista voda oticati u reku Dunav.