Novac od posečenih šuma iskoristiti za nove šume
(Фото С. Јовичић)
Užice – Za svaki kubni metar posečenog drveta vlasnici privatnih šuma plaćaju taksu koja se sliva u budžetski fond za šume. Iz njega 30 odsto pripada budžetu lokalne samouprave u kojoj se šuma nalazi. Ali novac prikupljen na ovaj način najčešće se ne koristi za unapređenje stanja šuma ili potrebe sela (što je zakonom predviđeno), već za druge namene.
Na ovo ukazuje Regionalna asocijacija vlasnika privatnih šuma „Omorika”, koja deluje na području Zlatiborskog okruga, jednog od naših najšumovitijih regiona (pod šumama je 45 odsto teritorije okruga, polovina od njih su privatne šume).
U asocijaciji su nedavno, u saradnji sa USAID-om i Beogradskom otvorenom školom, započeli kampanju javnog zagovaranja ove važne teme koja se tiče finansiranja zaštite životne sredine. Tako će u okviru kampanje na području tri lokalne samouprave ovog okruga (Užice, Bajina Bašta i Priboj) do kraja oktobra biti sproveden projekat „Od šuma za šume” s ciljem da sredstva u lokalnim budžetima namenjena za unapređenje šuma budu namenski utrošena, a da građani u tome učestvuju.
– Projektom ćemo utvrditi tačne iznose sredstava od taksa za posečeno drveće. To su svakako ozbiljna sredstva jer mi živimo u šumovitom regionu. Ovaj novac mora po zakonu biti vraćen tamo odakle je potekao: za nova pošumljavanja, negu šuma ili izgradnju šumskih protivpožarnih puteva. Zato želimo građane da uključimo u odlučivanje o usmeravanju tog novca – izjavila je Jasminka Dizdarević, menadžerka projekta.
Kao važne partnere u uspostavljanju održivog mehanizma povrata tih sredstava nazad u šume RAŠ „Omorika” vidi savete mesnih zajednica u selima. Zato će tamo sprovoditi akcije, ali i u gradovima, budući da je i gradskom stanovništvu od interesa da se unapređenjem stanja šuma u okruženju dugoročno utiče na podizanje kvaliteta vazduha, koji je ovde problematičan.
Regionalna asocijacija „Omorika” osnovana je na inicijativu tri lokalna udruženja vlasnika privatnih šuma iz Užica, Bajine Bašte i Priboja („Bor”, „Zaovine” i „Alba”), koja su se zbližila učešćem u aktivnostima nekih ranijih projekata i prepoznala da pitanja kojima se bave treba rešavati na regionalnom nivou.