Migranti pod skenerom bezbednosnih službi

Aleksandar Bojović

06. 07. 2021. 20:28

Мигранти затечени у илегалном кампу код Тисе премештени су у Прихватни центар у Прешеву (Фото МУП)

Policija je u nedelju ujutro na obali Tise kod Srpskog Krstura sprovela akciju otkrivanja iregularnih migranata pod nazivom – „Plaža”.

Većina izbeglica zatečenih u ovom ilegalnom kampu premeštena je iz Srpskog Krstura u Prihvatni centar Preševo, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

Na kraju ovog policijskog navoda kao da se nezapaženo provukla informacija da je među tim migrantima bilo i nekoliko bezbednosno interesantnih osoba koje su preuzeli pripadnici Policijske uprave u Kikindi i Služba za borbu protiv terorizma. Kako nezvanično saznajemo, oni su samo ispitani i provereni. Naš sagovornik iz MUP-a upućen u istragu ovog slučaja kaže da nema mesta panici.

„Kada je reč o borbi protiv terorizma, akcija pokazuje da sistem reaguje preventivno čak i kada postoje bilo kakve indicije i sumnje”, dodaje on.

Služba za borbu protiv terorizma prati sve bezbednosno interesantne pojave i događaje na teritoriji Srbije i prikuplja operativna saznanja u vezi sa osobama, grupama, organizacijama i pokretima čije je delovanje povezano ili se može dovesti u vezu sa terorizmom i ekstremizmom. Zadatak službe je da spreči izvođenje ovih krivičnih dela u Srbiji ili korišćenja teritorije naše zemlje za pripremu ili izvođenje ovakvih akcija u drugim državama.

Naš sagovornik dodaje da srpske službe intenzivno prate problematiku terorizma, pa i kroz migracije i preventivno reaguju i na najmanju sumnju.

„Situacija sa migrantima u našoj zemlji trenutno je stabilna”, zaključuje on.

Vladimir Cucić, komesar Srbije za izbeglice i migracije, naglašava da je operacija „Plaža” samo jedna u nizu akcija koje policija često izvodi na mnogo lokacija širom zemlje. Kako kaže Cucić, migranti u Srbiji ne prave velike probleme.

„Kod Srpskog Krstura je sklonjen ilegalni punkt na kojem su se okupljali. Osujećena je jedna grupa koja je pre svega maltretirala druge migrante”, rekao je Cucić za „Politiku”.

U centrima je trenutno oko 4.030 izbeglica, a ukupno ih je u Srbiji 4.800, dodaje naš sagovornik.

„Ne očekujemo neko drastično pomeranje. Ovi brojevi će obeležiti leto, a pred zimu će porasti jer tada migranti sporije izlaze iz zemlje. Zadržavanje izbeglica u letnjem periodu u Srbiji u proseku traje 22-23 dana, a zimi oko tri meseca”, navodi Cucić.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova, nakon akcije „Plaža” na obali Tise u nedelju izjavio je da je ova krijumčarska banda vršila različita krivična dela i bila je razlog da se naši građani u ovom delu Srbije osete nebezbednim.

Postoje indicije da su se bavili krijumčarenjem ljudi, krađama, iznudama nad iregularnim migrantima i drugim krivičnim delima.

„Na našoj teritoriji oni će morati da se ponašaju u skladu sa zakonom i zakon važi za sve. Kao što važi za naše građane, tako važi i za migrante. Nećemo dozvoliti da oni čine krivična dela prema našim građanima, ali nećemo dozvoliti ni da se iživljavaju i vrše krivična dela prema pripadnicima migrantske populacije”, poručio je ministar unutrašnjih poslova.

Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, sa druge strane smatra da ova policijska operacija nema održiv epilog.

„Ne vidim smisao akcije jer nema odgovora šta će dalje biti sa tim ljudima. Oni nisu ovde slučajno. Verovatno su gurnuti nazad iz susednih zemalja pa ponovo pokušavaju da pređu granicu”, napominje Đurović.

Dodaje da ako se na pravi način borimo protiv iregularne migracije, sve te ljude treba ubaciti u sistem – da se utvrdi ko je izbeglica, a ko nije.

„Oni koji su neosnovano u Srbiji i nisu izbeglice, trebalo bi da se udalje iz zemlje. Ali, da li mi imamo takve mehanizme ili ih samo prebacujemo u kampove Sekretarijata za izbeglice i migracije iz kojih oni mogu odmah da izađu. Samo se troše resursi, a nema finalnog rešenja”, naglašava Đurović.

Naš sagovornik smatra da bi uniformisana policija trebalo stalno da bude prisutna u malim mestima u Srbiji gde ima migranata, a ne samo da izvodi pojedinačne akcije.

„Građani bi se tada osećali bezbednije i to bi im ulilo poverenje u sistem”, zaključuje Radoš Đurović.