Frankofonija
(Фотографије Пошта Србије)
Frankofonija je međunarodna organizacija država i regija koje koriste francuski jezik kao nacionalni, službeni, radni ili kao jezik međunarodne komunikacije. Frankofoniju čine 54 države članice i sedam država pridruženih članica, među kojima je i Srbija, kao i 27 država sa statusom posmatrača. Ova važna međunarodna organizacija podržava aktivnosti koje kao osnovu imaju francuski jezik i kulturu izgrađenu na osnovama ovog jezika, a važan segment toga čine akademske aktivnosti. Moto Frankofonije je „Jednakost, komplementarnost i solidarnost” i oslikava želju država i regija članica za saradnjom na ravnopravnim osnovama u zajedničkom, deljenom, kulturnom i jezičkom okviru koji svi podjednako razvijaju.
Izuzetna je važnost ove organizacije u oblasti rada na razvijanju lingvistike i kulture u eri globalizma, kad je potreba za očuvanjem kulturnih i jezičkih posebnosti izraženija nego ikada. Međunarodna organizacija Frankofonija ima status posmatrača na sednicama Saveta bezbednosti UN. Samiti Frankofonije održavaju se svake dve godine, kada lideri zemalja članica imaju mogućnost da se sretnu i razviju strategije i ciljeve organizacije.
Izdanjem prigodnih poštanskih maraka Frankofonija obeležava se 60 godina od kada je 13. septembra u Montrealu osnovana organizacija za akademsku saradnju u okvirima francuskog jezičkog područja AUF – Agence universitaire de la Francophonie. Ova međunarodna organizacija daje značajan doprinos razvoju akademske sredine u Srbiji, a izdanjem prigodne poštanske marke obeležava se njen značaj za razvoj Frankofonije i odnosa Srbije i frankofonih zemalja, naročito u akademskim okvirima. Ravnopravna i intenzivna saradnja akademskih zajednica Srbije i Francuske i ostalih frankofonih zemalja širom sveta, u okviru šire teme razvoja opšte frankofone saradnje u kojoj Republika Srbija aktivno učestvuje, od izuzetnog je značaja za razvoj privrede, nauke, kulture i društva u Srbiji i ostvarivanja celovitijeg doprinosa Srbije globalnim razvojnim trendovima.
Stručna saradnja: Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”
Umetnička realizacija: Anamari Banjac, akademski slikar