Nameti banaka sve su veći

09. 08. 2021. 12:07

(Анђелко Васиљевић|)

Banke nastavljaju da nam uzimaju novac. Od 31. jula moja banka (Banka Inteza) uvela je naknadu za vođenje deviznog računa (120 dinara) kao i internet računa (120). Do sada je to bilo besplatno. Još jedan namet na već uvedene „pogodnosti” koje važe od ove godine: tako je elektronsko bankarstvo bilo bez provizije, a sada je 30 dinara za svaku transakciju. Neko će pomisliti – mali su to nameti, ali pogledajte: na sve račune koje mesečno plaćam koristeći elektronsko bankarstvo, a ima ih šest, banka mesečno uzima 180 dinara (šest puta po 30 dinara), za vođenje platnog računa 220, za održavanje deviznog računa 120 i za održavanje internet računa 120 dinara. Dakle, mesečno mi banka uzme 640 dinara. I to od primanja jednog penzionera. Malo li je? A kamata na moja sredstva – nula!

Tačno je, banka me je pismeno obavestila da će uvesti nove namete (isti je slučaj i s drugim bankama). Njihovo pravo. Ali šta na to kaže Narodna banka Srbije? Kaže da ne može uticati na poslovnu politiku banaka i upućuje nas da na sajtu NBS pogledamo koja je banka najpovoljnija i kod nje otvorimo račun. Nisam bio lenj, otvorio sam sajt, pogledao uporedni prikaz troškova (čitaj „nameta”) svih banaka – i odmah shvatio da sve banke podjednako uzimaju: jedna banka manje naplaćuje „ovo”, ali zato više uzima za „ono”, dok je kod druge sve isto samo obrnuto. Okreni-obrni – pojeo vuk magarca, nema razlike.

Pa šta sad? Zašto nas NBS tera da gledamo njen sajt? Ako već savetuje, zašto nam lepo na kaže: ta i ta banka naplaćuje najmanje troškove, pa da svi idemo kod nje? Znam da će iz NBS reći da to ne može, da ne smeju da se mešaju u poslovnu politiku banaka, ne dâ EU i da je sve prepušteno izboru samih građana. To nije dobro rešenje. Valjda NBS postoji da pomogne građanima.

Moj predlog je da država Srbija (Ministarstvo finansija ili ko god) konačno osnuje našu, domaću banku, bez stranog kapitala i stranog uticaja, s fiksnim naknadama koje će kontrolisati država (poput nekadašnje Beobanke). Ne može? Zašto onda NBS ne otvori šaltersku službu u svojim prostorijama, gde građani Srbije mogu da dobiju sve usluge koje nude strane banke: otvaranje dinarskog, deviznog računa, onlajn bankarstvo itd? Ja bih se odmah prijavio da kod NBS primam penziju. Ovaj predlog potkrepljujem činjenicom da NBS ima veliki prostor (Kralja Petra, Slavija) i veliki broj nameštenika (s popriličnim primanjima), pa valjda mogu komotno da obavljaju i usluge građanstvu. Uostalom, u samom imenu stoji da je to Narodna banka Srbije, znači moje zemlje, pa je red da se tako ponaša prema građanima.

A ukoliko se ne stane na put bankarima, kako je krenulo, uskoro nas možda očekuju novi troškovi: ulazak u banku – 120 dinara, sedenje na stolici 50, razgovor sa službenikom na šalteru 100, izlazak iz banke...

Miroslav Mitrović,
penzioner, Beograd