Razmatra se povratak video-linka u sudnice
(Принтскрин )
Novi talas epidemije virusa korona pokucao je i na vrata sudova i tužilaštava i sasvim je verovatno da će od jeseni ponovo uticati na funkcionisanje krivičnog pravosuđa. Zato krivičari već sada razmišljaju kako da se istrage i suđenja odvijaju u skladu sa zakonom a da se pritom spreči širenje virusa.
– Treba pomiriti dva teško pomirljiva zahteva – da se u što većem stepenu omogući funkcionisanje pravosuđa a da se u isto vreme u što većoj meri otkloni mogućnost širenja zaraze. Jedno od neizbežnih rešenja u takvoj situaciji je stvaranje normativne osnove za mogućnost veće upotrebe video-linka i drugih tehničkih sredstava za prenos slike i zvuka u krivičnim postupcima – kaže prof. dr Stanko Bejatović, predsednik Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu.
U vreme vanrednog stanja prošle godine, video-link je bio jedino rešenje za procesne radnje koje ne trpe odlaganje, podseća profesor.
– Reč je o pritvorskim predmetima u slučajevima krivičnih dela nepostupanja po zdravstvenim propisima za vreme epidemije i prenošenja zarazne bolesti. Vladine uredbe o načinu učešća optuženog na glavnom pretresu za vreme vanrednog stanja, kao i preporuke Ministarstva pravde, bile su nužne mere, tim pre što Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) ne obuhvata ova krivična dela u odredbama koje predviđaju mogućnost upotrebe video-linka – navodi dr Bejatović.
Treba izvući pouke i iskustva iz perioda vanrednog stanja za vreme koje dolazi, naglašava naš sagovornik, a ključna pouka upravo je u tome da se stvori zakonska osnova za veći obim mogućnosti preduzimanja određenih procesnih radnji uz pomoć tehnologije u rešavanju krivičnih slučajeva nego što je to sada predviđeno u važećem ZKP-u, kao i u Zakonu o maloletnicima i Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Te izmene moraju biti precizne i u skladu sa međunarodnim standardima, a potrebno je obezbediti tehničke preduslove za njihovu primenu.
– Ne vidim nijedan argument koji bi govorio protiv mogućnosti da osuđenik i predstavnik kazneno-popravnog zavoda daju izjavu putem video-linka prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu. Upotreba video-linka u ovakvim slučajevima smanjila bi troškove koje imaju kazneno-popravne ustanove, a oni su na godišnjem nivou izuzetno visoki. Pored toga, sam postupak odlučivanja po molbi za uslovni otpust bio bi efikasniji. Tu su zatim i bezbednosni razlozi prevoza određene kategorije osuđenika od zatvora do suda – napominje profesor Bejatović.
Dodaje da su više nego pozitivna iskustva zemalja čija zakonodavstva predviđaju mogućnost upotrebe tehničkih sredstava u krivičnom postupku.
– Uz učešće sudija i tužilaca, organizovaćemo okrugli sto na temu „Epidemija kovid 19 i funkcionisanje krivičnog pravosuđa – iskustva i preporuke”, u okviru predstojećeg savetovanja Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu, koje treba da se održi na Zlatiboru od 9. do 11 septembra – navodi prof. dr Stanko Bejatović.
Savetovanje je organizovano u saradnji sa misijom Oebsa u Srbiji, Pravosudnom akademijom i Institutom za kriminološka i sociološka istraživanja, a glavna tema skupa krivičara biće posvećena žrtvama krivičnih dela i njihovoj zaštiti.
– Problematika kaznenopravnog statusa oštećenog lica – žrtve krivičnog dela, postala je danas jedno od najaktuelnijih pitanja krivičnog prava. Svakodnevno imamo ogroman, na svetskom nivou milionski, broj žrtava krivičnih dela, a međunarodna zajednica i države kao njene članice nastoje da normiraju i primene adekvatne instrumente za zaštitu i pružanje pomoći, a naročito kada se žrtve javljaju u svojstvu posebno osetljivog subjekta krivičnog postupka – kaže prof. dr Stanko Bejatović.
Pod naslovom „Oštećeno lice i krivičnopravni instrumenti zaštite”, očekuje se da će na skupu krivičara biti reči i o konkretnim slučajevima seksualnog nasilja, koji su obeležili ovu godinu, zatim o nasilju u porodici i trgovini ljudima, kao i o medijskom tretmanu žrtava krivičnih dela i njihovoj ulozi svedoka u krivičnim postupcima. Posebna pažnja biće poklonjena zaštiti maloletnih osoba i analizi primene Zakona o maloletnicima.