Divlja deponija u naselju Krnjača zasad uklonjena
Ангажована и механизација „Градске чистоће” (Фото: Беоинфо)
Predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine i radnicima JKP „Gradska čistoća” očistili su jednu od brojnih gradskih divljih deponija – smetlište u Krnjači, na lokaciji Reva 1. Akciji čišćenja pridružili su se i zamenik gradonačelnika Goran Vesić i sekretar za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa s građanima Darko Glavaš.
Zasukanih rukava, za zaštitnom opremom na sebi, sakupljajući nabacano smeće, Vesić je rekao da će sa ove deponije u toku vikenda biti odneto oko sto kubika građevinskog i komunalnog otpada i podsetio da je planom grada za 2021. godinu predviđeno da se ukloni oko 8.000 kubnih metara đubreta s različitih lokacija.
– Od 2014. godine odneli smo oko 90.000 kubika otpada sa divljih deponija, ali nažalost, kad god očistimo neku, ona se ponovo pojavi jer njih stvaramo mi, Beograđanke i Beograđani. Zato moramo da radimo više na podizanju svesti građana – naglasio je Vesić.
Osim što nadležne službe uklanjaju otpad, vlasti bi morale da porade na promeni zakonskih propisa kako divlje deponije više ne bi nastajale.
– Zato je grad predložio izmenu Zakona o planiranju i izgradnji u kome pre dobijanja upotrebne dozvole investitor mora da pokaže dokaz o kretanju građevinskog otpada. Takođe ćemo tražiti izmenu zakona da onima koji kamionima dovoze otpad i stvaraju divlje deponije ti kamioni budu oduzeti – rekao je Vesić, a preneo je Beoinfo.
Zamenik gradonačelnika je objasnio da je u Beogradu dosta urađeno kada je u pitanju zaštita životne sredine.
– U septembru počinje izgradnja fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom selu koja pokriva 1,5 miliona ljudi, kroz kineski aranžman radimo dve fabrike za preradu otpadnih voda, u Ostružnici i Obrenovcu. Ostaje nam da uradimo još dve, u Batajnici i Grockoj. Na taj način rešavamo probleme koji se nisu rešavali decenijama – rekao je Vesić i podsetio da u Savu i Dunav svake godine sipamo količinu fekalija koja je jednaka zapremini 60.000 olimpijskih bazena.
On je najavio i da će u oktobru biti raspisan tender za izgradnju kanalizacije na levoj obali Dunava, a nedaleko se radi i fabrika za preradu otpadnih voda koja će svu tu kanalizaciju u čistom obliku vraćati u Dunav.
– Ovo je pravo vreme da rešavamo ovakve probleme, sada kada smo ekonomski snažni i imamo novca za to. Ovu zemlju smo nasledili i treba da je ostavimo potomcima – zaključio je Vesić.
Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević je rekla da povodom Svetskog dana čišćenja i Beograd učestvuje o ovoj akciji.
– Ovo je javna svojina grada i ono što možemo je da sa svojih javnih parcela uklonimo otpad koji se tu nalazi, što nije moguće ukoliko je on na privatnim parcelama. Za čišćenje divljih deponija grad je u poslednjih šest godina izdvojio iz budžeta blizu 130 miliona dinara – rekla je Vilotijevićeva.
Nije međutim bilo reči o tome koliko se odmaklo u kažnjavanju onih neodgovornih građana koji su otkriveni u ovim nedozvoljenim rabotama, ali ni o radu nadležnih inspekcija koje bi, po prirodi posla, trebalo da su na terenu i da otkrivaju divlje deponije. Zbog svega toga stiče se utisak da se u ovakvim slučajevima dosta radi na rešavanju već stvorenog problema, a malo na preventivi.
Krivična odgovornost
Podsetimo da su građani Krnjače i predstavnici više ekoloških organizacija u maju ove godine vodili borbu za zaštitu prirodnog staništa Reva i telima blokirali prolazak kamiona i istovar šuta. Reagovale su i gradske vlasti i obećale da će trajno rešiti ovaj problem i obezbediti lokacije na kojima može da se bezbedno odlaže građevinski otpad. Aktivisti su i tada insistirali na utvrđivanju krivične odgovornosti onih koji su dozvolili da se na ovaj način ugrožava životna sredina.