Nelegalni lovni turizam pretnja za opstanak prepelica

Višnja Aranđelović

23. 09. 2021. 09:27

Зову је још и најмањом врстом дивље коке (Фото Википедија)

Zbog sve češćih slučajeva krivolova prepelica, i to uz pomoć elektronskih vabilica, koje su zakonom zabranjene, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je građane da takve slučajeve prijave. Kako u ovom udruženju objašnjavaju, procene su da se na celoj teritoriji naše zemlje koristi više od 800 aparata za dozivanje prepelica, a da svake godine strada više od 50.000 jedinki. Koji je razlog?

– To ne čine ljudi koji su gladni jer od prepelice niko ne može da se najede. Iza svega stoji lovni turizam i finansijski interes. U našu zemlju u lov na prepelice uglavnom dolaze stranci iz zemalja u kojima je trajno zabranjen lov na ove ptice. I često je sve u tom lancu nelegalno – od agencija koje organizuju lov, preko toga da stranci često ne prijavljuju ni boravak, pa do toga da krijumčare meso divljači na Maltu, Kipar, u Francusku… Imali smo agencije, recimo u Leskovcu i Kovinu, koje su reklamirale „neograničen lov”. To zapravo znači – do istrebljenja, što nikako nije dozvoljeno – objašnjava za „Politiku” Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Sezona lova na prepelice, najmanju vrstu divlje koke u našoj zemlji, traje tokom avgusta i septembra, u vreme kada se sele za Afriku. Uz pomoć vabilica lovci na malom mestu imaju mogućnost da ubiju veliki broj ptica – čak i do 150.

– Praktično streljaju ptice koje su preletele oko 1.000 kilometara i daju psima da ih pojedu. To nije sport, to je želja za ubijanjem – dodaje Ružić.

Lov na prepelice u Srbiji je dozvoljen, ali niz zakona i međunarodnih ugovora zabranjuje korišćenje elektronskih vabilica. Onaj ko bude uhvaćen sa ovim uređajima rizikuje zatvorsku kaznu u trajanju od šest meseci do tri godine. Međutim, mnogi tu kaznu uspevaju da izbegnu.

– Kod onih koji su prvi put uhvaćeni u krivolovu primenjuje se načelo oportuniteta. Tako će mu se umesto zatvorske kazne izreći novčana kazna, koju treba da uplati u humanitarne svrhe. Često je to iznos između 100.000 i 200.000 dinara, ali retko kada taj novac bude utrošen za saniranje štete. Tako smo imali priliku da jedno lice koje je uhvaćeno u krivolovu novac donira fudbalskom klubu svog sina kako bi kupili nove dresove, te u očima tamošnjih meštana on nije bio počinilac krivičnog dela, već humanitarac – priča Ružić za naš list.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije upozorava da se prepelice masovno i bezobzirno uništavaju jer pored onih koje stradaju u krivolovu još oko 40.000 jedinki legalno se odstreli. Crvena knjiga ptica Srbije, u kojoj su predstavljene najugroženije vrste, prikazuje alarmantne podatke: od 352 zabeležene vrste čak 123 suočavaju se s rizikom od iščezavanja. Krivci su u prvom redu lov i krivolov, zatim sakupljanje ptica, ali i trovanje, najčešće pesticidima. Zbog toga je ovo udruženje pokrenulo sajt „Poslednji let”, na kom se anonimno mogu prijaviti slučajevi stradanja ptica, ali i dobiti uputstva kako ih prepoznati.