„Pametna" poljoprivreda bez žuljevitih ruku
Соларни панели за дигиталну фарму (Фотодокументација Института Михајло Пупин)
Zlatibor – Da li senzori i druge tehnološke inovacije postaju važniji u savremenoj poljoprivredi od dugotrajnog rada zemljodelca, njegovog umeća i žuljevitih ruku, dobre motike ili mehanizacije? U kojoj meri moderna tehnologija može da olakša seosku proizvodnju odvajkada životno značajnu na našim prostorima?
Odgovore na ta i druga pitanja treba da ponudi predstojeća konferencija o inovacijama u poljoprivredi, koja se u dva naredna vikenda (9. i 15. ovog meseca) održava na Zlatiboru. Pod geslom „Primenom digitalnih tehnologija do bržeg razvoja i boljih rezultata” organizuje je Biznis inovacioni centar na Zlatiboru, uz pokroviteljstvo Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj, u saradnji sa Institutom za agroekonomiku poljoprivrede, opštinom Čajetina i preduzećem „Zlatiborski eko agrar”.
Učesnici konferencije dobiće od domaćih i stranih stručnjaka korisne informacije o inovativnim rešenjima i savremenoj podršci u poljoprivredi, kao i o ishrani u stočarstvu, melioraciji zemljišta, organskom pčelarenju, lakšem praćenju proizvodnje, unapređenju prodaje...Biće tu i savetnici za pametnu poljoprivredu, direktori inovacionih kompanija, profesori iz ove oblasti...
Među njima i stručnjak iz Nemačke Aleksandar Sljusar, ekspert za ishranu životinja sa upotrebom eteričnih ulja (uz ostalo i korišćenjem origana u toj ishrani), prof. dr Aleksandar Rodić sa Instituta „Mihajlo Pupin” iz centra za robotiku (govoriće o digitalizaciji poljoprivrede), Zdenko Zloh („Agroinovejšns”), pčelar pronalazač Goran Stanojević i drugi.
Organizatori iz Biznis inovacionog centra na Zlatiboru kažu da ova konferencija nudi odgovore o dolasku do vidljivog rezultata u poljoprivredi za pomoć digitalnih tehnologija. Nekadašnji i današnji načini uzgoja se bitno razlikuju zahvaljujući inovacionim rešenjima, posebno kako se kulture uzgjajaju. A digitalizacija poljoprivredne proizvodnje, smatraju, potrebna je da bi se išlo ukorak s vremenom i svetom, pre svega za lakši dolazak proizvođača do boljih rezultata.
S tim u vezi direktor Biznis inovacionog centra Darko Đurović kaže za naš list da je u ovo vreme klimatskih promena i nedostatka radne snage baviti se poljoprivredom priličan rizik.
– U tome je značaj primene tehnologija za olakšanje proizvodnje. Pojavila se nova oblast, pametna poljoprivreda koja u velikoj meri zamenjuje radnu snagu, pruža blagovremene informacije i automatizuje ceo proces, Reč je, pored ostalog, o ulaganjima u „pametne plastenike”, sisteme navodnjavanja, prihrane...Postoje senzori koji se stavljaju u zemlju da bi dali podatke o vlažnosti zemljišta, temperaturi vazduha i druge, što pomaže sistemu da automatski vrši navodnjavanje i prihranu. U Srbiji postoje ogledna domaćinstva gde se ovo već primenjuje, spregnuto sa sistemom solarnih panela radi samostalnog energetskog rada bilo gde, bez nužnog priključka na elektroinstalacije. Sve je, ipak, u povoju, tako da je konferencija prilika da se o tome detaljnije sazna – rekao nam je Đurović, dodajući da je za one koji ne mogu da prisustvuju ovoj konferenciji na Zlatiboru obezbeđen njen prenos uživo na jutjub kanalu.