Šta spaja Viktora Orbana i Marin le Pen

Milenko Pešić

29. 10. 2021. 22:08

Марин ле Пен и Виктор Орбан после састанка у Будимпешти (Бета-АП/Laszlo Balogh)

Marin le Pen stigla je u Budimpeštu mesec dana posle Erika Zemura, „francuskog Trampa” u usponu, koji joj opasno mrsi konce u novom maršu ka Jelisejskoj palati. Bio je to susret koji je francuska desničarka dugo iščekivala, a mađarski premijer, do sada, izbegavao. Ovog puta izgleda da su se karte poklopile za ovo dvoje zagovornika suverenizma i protivnika „ideoloških diktata” EU.

Viktora Orbana i Marin le Pen nisu zbližili samo zajednički otpor prema „briselskoj ideološkoj brutalnosti” i strah od potapanja Evrope migrantima, već i pokušaj da se pola godine uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj i predsedničkih u Francuskoj ojačaju sopstvene poljuljane pozicije. Zato su razgovarali i o stvaranju „superevroskeptične grupe” u Evropskom parlamentu.

Liderki Nacionalnog okupljanja ne cvetaju ruže, budući da novoj zvezdi francuske desnice Eriku Zemuru rejting stalno raste, tako da mnogi predviđaju da bi Le Penova mogla da ispadne već u prvom krugu predsedničkih izbora.

Orban će se prvi put posle 11 godina otkako je na vlasti na izborima suočiti s ujedinjenom opozicijom koja je izabrala Petera Markija Zaja, nepoznatog, ali nekorumpiranog gradonačelnika s juga Mađarske, kao svog kandidata za premijera.

Posle fotografisanja s poljskim i slovenačkim premijerom Mateušom Moravjeckim i Janezom Janšom na marginama samita EU Le Penova je požurila kod Orbana u Budimpeštu ne bili dobila dodatni predizborni vetar u leđa.

„Mađarska 2021. pod vašim vođstvom ponovo je na čelu borbe za slobodu naroda”, pohvalila je kandidatkinja za francuskog predsednika mađarskog premijera.

Le Penova i Orban su novinarima ponavljali uglavnom poznate suverenističke poruke, odbacujući načelo primata evropskog prava nad nacionalnim, čime su snažno stali na stranu Varšave, koja je zbog toga u sporu s Briselom.

Premijer Orban, koji je na skupu prošlog vikenda u Budimpešti optužio Brisel i Vašington da se mešaju u mađarske izbore, na konferenciji za novinare rekao je da Poljska i Mađarska svakodnevno u EU doživljavaju „modernizovanu verziju” doktrine Brežnjeva. Po toj doktrini, ako neka članica sovjetskog bloka odstupi od centralne ideologije, druge države članice imale su pravo da intervenišu u njenoj unutrašnjoj politici, objasnio je Orban.

Pozdravljajući hrabrost i odlučnost mađarskog premijera Le Penova ja odbila da kritikuje mađarski anti-LGBT zakon zbog kojeg je Budimpešta u sporu s Briselom: „Budući da mi je najvažniji suverenitet svake nacije, ne pada mi na pamet da delim lekcije mađarskom narodu”.

Orban je bio oprezan da zauzme stranu između Erika Zemura i Marin le Pen na predstojećim izborima. Na pitanje novinara koga podržava, jer je ugostio oba kandidata, mađarski premijer je poručio da ne treba zauzimati stav umesto francuskog naroda: „Ako dođu gosti iz Francuske, uvek ih primamo časno.”

Dok je Fides bio u Evropskoj narodnoj partiji (EPP) Orban se čuvao toga da ga povezuju s krajnjom desnicom. Tako je 2019. u intervjuu za američki magazin „Atlantik” odbacio bilo kakvu saradnju s francuskom političarkom rekavši da je Le Penova „crvena linija” koju ne treba preći. Ali, iznuđeni zaokret desio se pošto je Fides u martu napustio grupu Evropske narodne stranke (EPP) u Evropskom parlamentu zbog sve jačih kritika da krši vladavinu prava. Zato je Orban sada rekao da traži partnera za saradnju u novoj eri i da je na tom putu stranka Marin le Pen nezaobilazna.

Kako smatra Ester Petronela Šoš, mađarski politikolog specijalizovan za Francusku, za Orbana je sada prioritet izgradnja saveza „desno od desnice”.

Ali, kako je izjavila za Juronjuz, pregovori s Italijanima i Poljacima su komplikovani i mali napredak je postignut od julskog objavljivanja „zajedničke deklaracije” evropskih desničarskih stranka u kojima su tražene promene u EU.

Početkom leta 16 desničarskih i populističkih partija, od kojih su neke u vladi, udružilo je snage kako bi se pobunili protiv EU, jer je po njihovom mišljenju evroblok postao „oruđe radikalnih snaga” koje pokušavaju da izgrade superdržavu.

U Francuskoj stranci Nacionalno okupljanje nadaju se da bi do kraja godine mogla da se napravi nova suverenistička politička familija u Evropskom parlamentu, koja bi okupila stranke iz krajnje desne frakcije Identitet i demokratija (ID), partije okupljene u grupu evropskih konzervativaca i reformista (ECR) u kojoj je poljska vladajuća stranka. To bi desnici i populistima povećalo šanse da početkom 2022. napokon dobiju neke ključne pozicije u Evropskom parlamentu.

Jedan savetnik Le Penove objasnio je za portal „Politiko” da je upravo sastanak s Orbanom najava formiranja nove parlamentarne grupe: „Fides je sada izolovan u Evropskom parlamentu, ali mislim da će se to promeniti”.