Vizija gledanja nevidljivog
Једна од Величковићевих графика
Posle dve izložbe njemu posvećene, a otvorene nedavno (Muzej savremene umetnosti u Beogradu i prestonička Galerije Rima), Vladimir Veličković okosnica je i treće – u Galeriji „Arte”, u prostoru u Svetogorskoj 29.
Do 15. novembra na toj adresi predstavljene su njegove grafike pod nazivom „Vizija gledanja nevidljivog”.
Kako iz ove galerije podsećaju, u protekle dve decenije imali su izuzetno uspešnu i produktivnu saradnju sa Vladimirom Veličkovićem. Osvrt na izložbu grafičkih otisaka iz 2015. godine, kada je publici predstavljen mali deo tog opusa, omogućio je bolje pozicioniranje grafike na ovim prostorima. Sublimacija prezentacije Veličkovićevog stvaralaštva ostvarena je na obimnoj retropspektivnoj izložbi „Omaž Vladimiru Veličkoviću” iz 2020, kada su prezentovani radovi u dva galerijska prostora. Sada, dve godine nakon njegove smrti, izlaže se izbor grafičkog opusa umetnika svetskog kalibra koji se u svojoj višedecenijskoj plodnoj umetničkoj karijeri ostvario kroz različite stvaralačke medije.
Kako ističe Drago Rakočević, kustos postavke, među 30 grafika koje su prikazane posebno mesto zauzima serija od 16 radova koji predstavljaju ilustracije knjige „Altenburški orasi”, za izdanja iz 2003. godine, francuskog autora Andrea Malroa.
– Stvaralaštvo Vladimira Veličkovića ističe kompaktnost, vernost tematskom okviru, sposobnost umetnika da pored svog poziva bude hroničar vremena, opominjač, ali i surovi realista koji je beskompromisno angažovan na oba polja, umetničkom i društvenom, prevazilazi barijere.
U višedecenijskom stvaralačkom opusu njegovi grafički otisci prožeti su prepoznatljivim motivima obezglavljenih hodača, skakača, gavranova, pacova, porođaja, kutija, Vezalijusovih anatomija, padova, leševa, izmučenih tela, žičanih ograda, vešala, požara, zgarišta, opustošenih pejzaža protkanih ništavilom i strahom. Oni nam kroz jasan i precizan potez ostaju urezani u okvire uma, pa i kada pokušamo da ih se oslobodimo, oni i dalje ostaju prisutni, baš kao i sam njihov kreator – kaže ovaj istoričar umetnosti.