Šest decenija dragocene Spomen-zbirke Beljanski

Milica Dimitrijević

08. 11. 2021. 11:21

Поводом прославе рођендана уручене су и традиционалне награде и захвалнице (Фото: Дарко Милосављевић)

Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, dobro poznata lokacija na novosadskom Trgu galerija, šest decenija dragoceno je stecište poznavaoca umetnosti, nezabilazno posebno za one čiji je senzibilitet usmeren na naše velike slikare i vajare koji su stvarali u prvoj polovini 20. veka, a koji čine dela u kolekciji ovog našeg nekadašnjeg diplomate i velikog darodavca. Krajem oktobra u zdanju spomen-zbirke, namenski građenom upravo za svrhe koje i danas obavlja, održana je prigodna svečanost obležavanja 60. rođendana ovog decentnog „legata intimnog karaktera i kosmopolitskog duha”, u kojem posetioci mogu uživati u remek-delima umetnika poput Nadežde Petrović, Save Šumanovića, Milana Konjovića, Marka Čelebonovića, Petra Dobrovića, Petra Lubarde, Zore Petrović, saznati o životu Beljanskog i naših najznačajnijih umetnika i umetnica.

Podsetnika radi, kao diplomata od karijere, Beljanski je svetu umetnosti, muzejima, obilasku starina, antikvarnica i galerija, ateljea i mesta gde su umetnici izlagali, poklanjao posebnu pažnju, ako ne i veću nego svojoj struci – diplomatiji, ističu s ponosom u spomen-zbirci. Njegova naklonost prema umetnosti i kolekcionarska strast formirane su postepeno i uporedo s njegovom profesijom.

Rukovodeći se rečima samog Beljanskog, koji je zapisao da je o „samom likovnom fenomenu, koji je u suštini vrlo kompleksan, vodio razgovore sa sobom 1001 noć”, upravnici ove kuće umetnosti trudili su se, jedan za drugim, da to njegovo duboko interesovanje i ljubav dostojno isprate. Prikazivali su nam zajedno sa svojim saradnicima svih ovih decenija i na stalnoj postavci i na posebnim izložbama i gostovanjima katrakter ne samo zbirke i njenog vlasnika već i karaktere stvaralaca koji je čine, a čije su slike, skulpture, crteži i tapiserije u nju pohranjene.

Povodom dana rođendana, po tradiciji, održana je i svečanost dodele nagrade spomen-zbirke Pavla Beljanskog za najbolji master rad sa temom iz nacionalne istorije umetnosti, odbranjen na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ove godine ipak, a razlozi su pandemijske prirode, dodela je bila donekle drugačija nego inače. Budući da prethodne, 2020. godine ona nije bila svečano uručena, najpre je priznanje dodeljeno prošlogodišnjoj dobitinici, Jeleni Gačić, a mišljenje metnora, prof. dr Aleksandra Kadijevića, pročitala je Milana Kvas, upravnica spomen-zbirke, da bi predsednik Upravnog odbora spomen-zbirke Damir Savić pročitao ovogodišnju Odluku o proglašenju nagrade Katarini Simeunović za master rad „Nova predmetnost u srpskoj umetnosti sedme decenije 20. veka”. Prethodna nagrađena Jelena Gačić diplomu je uručila novoj laureatkinji, a mentorka prof. dr Simona Čupić, sa Odeljenja za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, iznela je mišljenje o radu.

Uručene su i zahvalnice pokroviteljima i saradnicima za poseban doprinos u radu i dugogodišnju podršku u realizaciji programa spomen-zbirke. Zahvalnica je dodeljena i Rubrici za kulturu lista „Politika”.

Treba napomenuti i to da je arhitekta zgrade u kojoj se nalazi spomen-zbirka Ivo Kurtović pa je, ne slučajno, aktuelna izložba „Spomen-zbirka Pavla Beljanskog i njen arhitekta Ivo Kurtović”, autorke dr Valentine Vuković, takođe u znaku proslave. Izgradnja objekta je bila završena u jesen 1961, kada je legat Pavla Beljanskog otvoren za publiku.