Saveti za vrele dane
Расхлађујте се на свој начин Фото Т. Зарко
Da bi se uspešno izašlo na kraj sa visokim temperaturama, lekari savetuju građanima da se pridržavaju uputstava o načinu ishrane, odgovarajućem unosu vode i napitaka, zaštiti od spoljnih uticaja u prostorijama gde borave i rade, ali isto tako i prilikom boravka na otvorenom prostoru, doziranoj fizičkoj aktivnosti.
Doktorka Nada Macura iz beogradske Hitne pomoći hroničnim bolesnicima preporučuje da se što više odmaraju i izbegavaju izlazak na sunce između 11 i 17 časova.
Vozači koji kreću na put trebalo bi da to učine u ranim jutarnjim satima.
Doktorka Macura takođe savetuje odmor uz lagane šetnje, uzimanje više vitamina i tečnosti, a manje masne i slane hrane, kao i oblačenje prilagođeno temperaturi.
Stručnjaci ukazuju da je neophodno da se više odmaraju oni koji spadaju u grupu takozvane osetljive populacije – deca, omladina, trudnice, dojilje, stari, oboleli od hroničnih bolesti, rekonvalescenti, osobe koje se bave teškim fizičkim poslovima i oni čiji je posao vezan za rad na otvorenom.
Svima se preporučuje da imaju redovne obroke – obavezan doručak, lagan ručak, laganu večera i dve užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrepiti organizam.
Shodno polu, uzrastu, fizičkoj aktivnosti i vrsti rada tokom dana, treba jesti i hleb ali ne više od četiri do sedam kriški srednje veličine.
Ukoliko se koristi flaširana mineralna voda, preporučuje se negazirana i umereno hladna. Tečnost bi trebalo unositi postepeno, gutljaj po gutljaj, i ne treba preterivati sa upotrebom previše hladnih napitaka.
Osobama starijim od 65 godina savetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedne jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog slabijeg osećaja žeđi.
Zaštita od spoljnih uticaja podrazumeva redovno održavanje lične higijene – tuširanje mlakom vodom pre odlaska na spavanje, nakon dolaska sa posla, iz grada, sa rekreacije.
Takođe se preporučuje redovno provetravanje prostorija, navučene zavese na prozorima, podešavanje rada klima–uređaja tako da razlika u temperaturi između spoljne sredine i prostorije u kojoj se boravi ne bude veća od sedam do deset stepeni, što pomaže organizmu da upotrebi sopstvene mehanizme za rashlađivanje i na pravi način se prilagodi.
Lekari preporučuju da se ne preteruje sa fizičkim naprezanjem, vežbanjem i dugim hodanjem, kao i da se na počinak ide pre ponoći, jer tada san krepi umoran organizam, regeneriše tkivo i čini da čovek narednog dana bude potpuno odmoran.