Kako je Putin razočarao Palestince
Москва није испунила палестинска очекивања: Владимир Путин и Махмуд Абас (EPA-EFE/Yevgeny Biyatov)
Palestinski predsednik Mahmud Abas još jednom je pokucao na kapije Kremlja, pokušavajući da Vladimira Putina nagovori da odlučnije interveniše u obnovi mirovnog procesa na Bliskom istoku, ali domaćin je ostao suzdržan.
Abas pokušava da aktuelizuje palestinsko pitanje, koje je na svetskoj sceni marginalizovano drugim događajima u regionu, posebno u vezi sa Iranom, ali i kampanjom bivše administracije Donalda Trampa, koja je dovela do normalizacije odnosa Izraela i četiri arapske zemlje, dok drugi Arapi ne pokazuju previše interesa za palestinsku stvar.
Oživljavanje mirovnog procesa jedina je Abasova nada u vreme kada i nova vlast u Izraelu nastavlja s kolonizacijom palestinske zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali. Palestinci su na ivici najvažnijeg testa i pokušavaju da nađu izlaz iz sve dublje izolacije u koju zapadaju.
Predsednik Abas je tokom septembarskog govora pred UN dao Izraelu godinu dana da se povuče sa palestinskih teritorija koje je zauzeo u ratu 1967. Ukoliko to ne učini, najavio je da će Izrael tužiti Međunarodnom krivičnom sudu kako bi on odlučivao o legitimnosti okupacije. Zapretio je povlačenjem priznanja Izraela od strane PLO, odustajanjem PLO od rešenja dveju država i povratkom na rezoluciju Saveta bezbednosti o podeli.
Posle Abasovog govora Palestinci su pojačali diplomatsku ofanzivu. Velika delegacija obišla je niz afričkih zemalja. Premijer Muhamed Štajeh i ministar inostranih poslova Rijad el Maliki posetili su više evropskih država. Razne delegacije dolaze u Ramalu, sedište palestinske vlasti, koja želi konačna rešenja i preko raznih palestinskih stranaka pojačava pritisak na sve relevantne međunarodne aktere.
Abas je nedavno izjavio da od Vašingtona očekuje da ispuni svoje obaveze u vezi s mirnim rešenjem bliskoistočnog konflikta: „Američka administracija smatra nas partnerom u mirovnim pregovorima, veruje u rešavanje konflikta kroz stvaranje dveju država, protivi se aktivnostima (jevrejskog) naseljavanja. Čekamo na ispunjenje tih američkih obećanja.”
Dok čekaju u neverici da će se to dogoditi, Palestinci pre svega računaju na Moskvu.
„Rusija je naš prijatelj. To prijateljstvo zahteva da Rusija preduzme akciju i odigra političku ulogu jer se nalazimo na raskršću, suočeni sa izraelskom agresijom, američkom nezainteresovanošću i opiranjem zapadnog bloka (evropskih zemalja) da sprovedu u delo svoje odluke”, izjavio je Abas Zaki, član Centralnog komiteta palestinskog Fataha.
Oslanjajući se na rusku podršku rešenju izraelsko-palestinskog konflikta po formuli dveju država, Abas je urgirao da Moskva iskoristi pozicije u međunarodnom Kvartetu i u Savetu bezbednosti, kao i posebne odnose koje ima s regionalnim partnerima.
Palestinski predsednik ne krije da je zainteresovan za međunarodnu konferenciju pod okriljem Kvarteta osnovanog u Madridu 2002, koji sačinjavaju Ujedinjene nacije, SAD, Evropska unija i Rusija. Mirovni pregovori uz posredovanje SAD nisu odgovarajući okvir, smatra Abas.
Nema sumnje da je Abas ova pitanja pokrenuo tokom razgovora s Putinom u vreme kada palestinsko rukovodstvo priprema novu strategiju odnosa sa Izraelom, svestan da od početka mirovnog procesa Rusija nije pokazala posebno interesovanje, još manje se oslanjala na pritiske.
Moskva se između palestinske vlasti i Izraela drži pozicije neutralnosti i podržava rezoluciju o međunarodnom legitimitetu i viziju dveju država. Putin mora da je razočarao Abasa. Ponovio je da stav Rusije prema palestinskom problemu ostaje nepromenjen i da pregovorno rešenje mora da se oslanja na dosadašnje odluke Saveta bezbednosti.
„Moramo svakako da se redovno sastajemo i održavamo naše odnose. Veoma je važno da razmenjujemo mišljenja o aktuelnoj situaciji, o tome kako se situacija razvija na Bliskom istoku uopšte, a na palestinskom putu posebno”, citira Sputnjik Putinove reči tokom susreta, ali ni reči o međunarodnoj konferenciji.
Abas se vratio za Ramalu, gde je palestinska vlast suočena sa dilemama na svim nivoima. Ozbiljna finansijska kriza izazvana je kontinuiranim izraelskim blokadama fondova i smanjenjem arapske i međunarodne podrške. Popularnost vlasti je u konstantnom padu, posebno posle otkazivanja opštih izbora, ubistva opozicionog lidera Nizara Banata, gušenja sloboda i pritiska na neistomišljenike, pogoršanja bezbednosne situacije i nesmanjene korupcije.
Abas će, bez veće podrške spolja, morati da nastavi suočavanje sa izraelskom vladom premijera Naftalija Beneta, za koju veruje da se pokazala gorom od prethodne.
Izrael uništava svaki pokušaj obnove mirovnog procesa, pojačava okupaciju, pokušava da promeni status istočnog Jerusalima, odgovoran je za pogibiju više od 330 Palestinaca od početka godine, uništavanje palestinskih domova i nastavak kolonizacije Zapadne obale, saopštio je nedavno Nabil Abu Rudaine, predstavnik predsedništva palestinske vlasti.