Zlatni glas Merime Njegomir

29. 11. 2021. 12:17

Пред публиком у Сава центру: Мерима Његомир (Фото А. Васиљевић)

Pre definitivnog odlaska velike umetnice, mediji su danima brujali i donosili naslove koji su bili ili sintagme, ili metafore, ili paradigme – u vezi s Merimom Njegomir. Najčešće je korišćena paradigma „Zlatni glas slavne umetnice”. A šta to, u stvari, znači?

Bog je Merimi podario glas, ona je pevala „kao što ptica peva na grani” i nije se bavila fiziologijom pevanja. To je njoj jednostavno išlo i ona je u tome uživala. Imala je izuzetno lepu boju glasa sopranskih visina, neko mudar joj je skrenuo pažnju da obrati pažnju i na dikciju, pa ste njene pesme mogli da zapisujete u momentu emitovanja.

Merima je majstorski umela da „omeđi” svaku pesmu, pa ste i bez naslova pesme znali iz kojeg kraja dolazi ta muzika. Umetnica je oprezno i veoma funkcionalno koristila ukrase u narodnoj muzici (narod to pogrešno naziva trilerima, a to su, u stvari, melizmi), pa stoga u Srbiji i postoji krilatica i želja – „pevati kao Merima Njegomir”. A to nije jednostavno. To je dar, rad, stalno usavršavanje i stalno osluškivanje sveta koji vas okružuje. A uz sve to, dolazi i Merimina saradnja s ansamblima koji su je pratili, kao uzor za sve koji su se tim poslom bavili. I to je, ukratko, definicija „Meriminog zlatnog glasa”.

A taj „zlatni glas” otvorio je prvi put i dveri Kolarca za narodnu muziku, Sava centra za spektakularne performanse, otvorio je ambasadu Rusije za promociju Meriminog CD-a s ruskom muzikom pred 150 ambasadora akreditovanih u Beogradu, podigao je publiku na noge u brojnim kineskim gradovima, kad im je Merima na sjajnom kineskom otpevala pesmu koju je prepoznalo bar 500 miliona Kineza. Slično se dogodilo i u Australiji, SAD, Kanadi, Rusiji, po gradovima Evrope...

Velika umetnica, kako i zaslužuje, ispraćena je uz sve počasti i poštovanje poklonika njene muzike, uz topla i iskrena kazivanja koja su osvetlila njen umetnički lik. A Merima je bila i ostala – svetionik u našoj narodnoj muzici, čija će svetlost biti putokaz za one koji dolaze.

Na svaki način, niska bisera naše narodne i vokalne umetnosti izgubila je jedan kohinor, dragulj koji se formira decenijama, ali se reanimira – stolećima.

Profesor Nikola Rackov,
biograf umetnice