Nova klima na Bliskom istoku

20. 01. 2022. 22:03

После вишегодишњег прекида успостављени су дипломатски односи: Мухамед бин Зајед и Реџеп Тајип Ердоган (Фото: EPA-EFE/Stringer)

U regionu Bliskog istoka osećaju se pomirljivi vetrovi koji bi, ako se nastave, mogli da dovedu do normalizacije odnosa između vodećih država. Mnogi diplomatski kanali su otvoreni, ali to sigurno neće ići bez novih trzavica, pošto jedan ili dva susreta ne mogu preko noći da skinu s dnevnog reda probleme koji su se gomilali godinama.

Povoljnija klima oseća se u Arapskoj ligi. Predsednik Alžira Abdelmadžid Tebune najavio je da bi delegacija Sirije mogla da se nađe na samitu Arapske lige koji se u martu održava u njegovoj zemlji, preneli su istanbulski mediji. Tom prilikom raspravljaće se o uspostavljanju odnosa s Damaskom, koji su suspendovani 2011. godine, kad je stiglo „arapsko proleće” i predsednik Bašar el Asad počeo obračune s opozicijom. To će biti nastavak saradnje koju su sa Sirijom već obnovili Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat. Vašington upozorava arapske zemlje da normalizaciju odnosa s Damaskom treba usloviti političkim rešenjem desetogodišnje krize i reformama koje će biti u skladu s voljom naroda. To podrazumeva odlazak predsednika Asada, iako je on, uz podršku Rusije i Irana, izašao kao pobednik građanskog rata.

Kontakti su, posle višegodišnjeg prekida, uspostavljeni između Turske i UAE, Kaira i Ankare, između UAE i Izraela. Formalno i između Ankare i Tel Aviva.

Pod pritiskom Vašingtona mnoge zemlje u regionu otvorile su kanale za normalizaciju međusobnih odnosa kako bi se izolovao Iran, koji je poslednjih godina pustio duboke korene u Siriji, Jemenu i Iraku. Ankara je na trenutak ostala u drugom planu. Predsednik Redžep Tajip Erdogan sada podiže rampe ka Egiptu, UAE, Saudijskoj Arabiji da bi uhvatio korak s procesom koji bi mogao da dovede do smanjenja napetosti u trusnom regionu. Najavio je da će u februaru posetiti Rijad i Abu Dabi. A do juče su ga u UAE optuživali da podstiče radikalnu grupu Muslimanska braća koja potkopava mir u celom Zalivu, da se direktno meša u unutrašnje poslove Sirije, Iraka i Libije. Ankara nije ostala dužna: optužila je Abu Dabi da je finansirao imama Fetulaha Gulena, koji je 2016. godine pokušao puč u Ankari.

Turska sada nastoji da razbije izolaciju s kojom se suočila posle izbijanja „arapskog proleća”, koje je uzdrmalo Bliski istok i severnu Afriku. Predsednik Erdogan je to ishitreno pokušao da iskoristi i da se nametne kao lider u tom delu sveta, što su u Libiji, Egiptu, Siriji i Iraku doživeli kao mešanje u unutrašnje poslove. Ankara nije ostala dužna: optužila je UAE i Bahrein za izdaju „palestinskog pitanja” pošto su uspostavili odnose s Tel Avivom.

Kad je „arapsko proleće” stiglo u Egipat, Ankara je stala iza „demokratski izabranog” predsednika Muhameda Mursija, koga su na vlast dovela Muslimanska braća, s kojom Erdogan ima bliske odnose. U Rijadu, Abu Dabiju i drugim zalivskim zemljama dat je znak za uzbunu, jer tu radikalnu grupu doživljavaju kao pretnju miru u regionu. Kad je egipatska armija zaustavila islamiste vojnim udarom 2013. godine Turska je oštro osudila taj potez i odnosi su se našli pred prekidom.

Gromoglasno proklamovana spoljna politika Turske „nula problema” sa zemljama u regionu svela se jednog trenutka na „nula prijatelja”, ako se izuzmu Katar, Azerbejdžan, Muslimanska braća i Hamas. Ankara je ostala na periferiji mnogih zbivanja. To je potvrdio i nedavni sukob Izraela i Palestinaca u pojasu Gaze. U dogovoru s Vašingtonom, ključnu ulogu u postizanju primirja odigrao je egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi, iako Erdogan uporno sebe pokušava da predstavi kao zaštitnika Palestinaca, pre svega radikalnog Hamasa.

U Turskoj su počeli da shvataju novu realnost: Erdogan je u telefonskom razgovoru čestitao Isaku Hercogu izbor za predsednika Izraela. U diplomatskim krugovima su to okvalifikovali „kao važan događaj”, iako je u normalnim prilikama to samo protokolarni gest. Ankara i Tel Aviv nemaju kontakte na visokom nivou već deset godina zbog spora oko „palestinskog pitanja”. Posle dužeg prekida nedavno su na visokom nivou uspostavljeni i kontakti Ankare i Kaira. Posle posete Egiptu šef diplomatije Mevlut Čavušoglu je najavio da će se turski ambasador uskoro vratiti u Kairo.