Putin smatra da Amerika ignoriše duboku zabrinutost Rusije
(Фото EPA/Y. Kokoshov)
MOSKVA - Iz odgovora SAD o bezbednosnim garancijama koji je tražila Rusija sasvim je jasno da je američka strana ignorisala fundamentalnu zabrinutost Rusije, izjavio je danas predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Na konferenciji za novinare posle razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ruski predsednik je rekao da Rusija pažljivo analizirala odgovore dobijene 26. januara od SAD i NATO na zahtev Moskve da se pruže bezbednosne garancije, prenosi RIA Novosti, javio je Tanjug.
„Jasno je, obavestio sam i premijera o tome, da je fundamentalna ruska zabrinutost ignorisana. Nismo videli adekvatno razmatranje naša tri ključna zahteva”, rekao je Putin.
U glavne ruske zahteve Putin je uvrstio sprečavanje širenja NATO, odbijanje razmeštanja sistema udarnog naoružanja u blizini ruskih granica, kao i vraćanje vojne infrastrukture Severnoatlantskog saveza u Evropi u stanje iz 1997. godine.
Odnosi Rusije i Zapada su poslednjih meseci eskalirali jer Vašington i Brisel optužuju Kremlj da priprema „invaziju” na Ukrajinu, uporedo jačajući zapadno vojno prisustvo u Istočnoj Evropi i preteći pooštravanjem sankcija Rusiji.
Moskva odbacuje sve optužbe i podseća da Kijev ne poštuje sporazume iz Minska jer je polovinu pripadnika svojih oružanih snaga resporedio na istok blizu linije razdvajanja i dozvolio da se iz zabranjenog oružja otvara vatra na jedinice milicija.
Kremlj je više puta ponovio da je cilj priče o ruskoj agresiji na Ukrajinu da se dovedu strane trupe blizu ruskih granica, da se u Ukrajinu „upumpava” oružje i da se na taj način ta zemlja gura u vojne avanture.
Putin upozorava na posledice: Ulazak Ukrajine u NATO može dovesti do sukoba
Ulazak Ukrajine u NATO stvoriće opasnost od izbijanja vojnog sukoba između Rusije i Alijanse zbog Krima, izjavio je Putin.
„U doktrinarnim dokumentima same Ukrajine piše da oni nameravaju da vrate Krim, između ostalog i vojnim putem. Ne samo da to javno govore, to piše u dokumentima“, rekao je Putin na pres-konferenciji nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Moskvi.
„Zamislimo da je Ukrajina članica NATO-a, nakljukana oružjem, raspoređeni su udarni sistemi kao u Poljskoj i Rumuniji, i započne operaciju na Krimu, sad da ne govorim i o Donbasu“, rekao je Putin, podsetivši da je Krim suverena ruska teritorija.
„Zamislimo da je Ukrajina zemlja NATO-a i da započne te vojne operacije. Treba li da ratujemo protiv NATO bloka? Da li je neko uopšte razmislio o tome? Izgleda da ne“, istakao je ruski lider.
Takođe je konstatovao da se u dokumentima NATO-a nigde ne spominje politika „otvorenih vrata“.
„Govore: politika 'otvorenih vrata'. Otkud takva ideja? Politika 'otvorenih vrata' NATO-a... Gde je upisana? Nigde. U članu 10 sporazuma iz 1949. godine o formiranju NATO-a, ako me sećanje dobro služi, piše da Alijansa u dogovoru sa svim učesnicima i članicama NATO-a može da prima druge evropske zemlje u tu organizaciju. Može, ali nije dužna“, podsetio je ruski predsednik.
Stoga, prema njegovim rečima, SAD i Alijansa mogu odbiti da prime Ukrajinu u vojno-politički blok.