Priprema zdanja za Istorijski muzej Srbije od jula
Mајстори ће ући тачно после четири године откако је Главна железничка станица затворена за саобраћај (Фото: Б. Васиљевић)
Obnova zgrade nekadašnje Glavne železničke stanice na Savskom trgu, da bi se upodobila za Istorijski muzej Srbije, počinje u julu, a njena rekonstrukcija biće okončana najkasnije do novembra 2023. godine. To je juče najavila Maja Gojković, ministarka kulture, rekavši da će od 4.100 kvadratnih metara prostor za postavku zauzeti 2.800. To znači da će majstori u zdanje na Savskom trgu ući tačno posle četiri godine otkako je Glavna železnička stanica zatvorena za saobraćaj.
– Krajem aprila biće završena projektna dokumentacija i idejno rešenje za rekonstrukciju zgrade stare Glavne železničke stanice. Replike za buduću postavku, krune, odeća i drugi predmeti već su u izradi – precizirala je Gojkovićeva gostujući na TV Pink i dodala, kako prenosi Tanjug, da je ukupna vrednost investicije procenjena između 13,5 i 15 miliona evra.
I direktorka Istorijskog muzeja Srbije dr Dušica Bojić očekuje da će obnova početi na leto. Ona kaže da se već dva meseca raščišćava deo zgrade koji im je dodeljen, a čija je fasada obnovljena pre dve godine.
– Unutrašnjost objekta je u zapuštenom stanju, sa dosta pregradnih zidova od gipsa i drvenih letvica koje treba ukloniti, karatavani i zidovi su takođe propali i treba da se srede – ističe ona i dodaje da će u novom prostoru biti predstavljeno nacionalno blago od neolita do modernog doba.
– Posebna pažnja biće posvećena srednjem veku jer želimo da prikažemo srpske vladare, srpske insignije. Posedujemo originalni pečat kneza Strojimira iz druge polovine devetog veka iz porodice Vlastimirović koja je tada vladala. Deo stalne postavke biće i Kosovski boj. Radimo idealne rekonstrukcije srpskih srednjovekovnih kruna muških i ženskih, prestola cara Dušana, odežda, nakita, mačeva, žezla, oružja – naglašava Bojićeva.
Kada obnova bude završena, Istorijski muzej Srbije osnovan pre 59 godina i raštrkan na tri lokacije skućiće se na jednom mestu – u objektu ispred kojeg je postavljen spomenik Stefanu Nemanji.
U tom prostoru trebalo bi da budu zaposleni u muzeju, depo, biblioteka, radionice, izložbeni prostor, galerija, muzička sala, biletarnica...
Zdanje, spomenik kulture od velikog značaja, podignuto 1884. godine prema idejnom rešenju bečkog arhitekte Vilhelma fon Flatiha koje je razradio Dragiša Milutinović, odlukom Vlade Srbije iz novembra 2020. godine pripalo je Istorijskom muzeju Srbiju. Tako je stavljena tačka na višegodišnju dilemu kome će pripasti objekat u „Beogradu na vodi”. Zgrada je najpre bila viđena za Muzej srednjovekovne Srbije, a ta ideja osvanula je u skupštinskoj odluci grada Beograda iz 2017. godine kada je spomenik Stefanu Nemanji premešten na treću lokaciju − budući Savski trg ispred zdanja Železničke stanice. Tada je pomenuta i arhivirana sve do septembra 2020. kada je odjeknula vest da je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, prihvatio predlog Miloša Jovanovića, predsednika DSS-a, da zdanje u Savskom amfiteatru bude pretvoreno u muzej srednjovekovne Srbije.
Takav obrt tada je malo ko očekivao jer je maltene bila već gotova stvar to da će Muzej Nikole Tesle iz zgrade u Krunskoj ulici biti preseljen u objekat bivše železničke stanice u Savskom amfiteatru.
U decembru 2020. Vlada Srbije razrešila je sve nedoumice kada je odlučila da se Teslina zaostavština dislocira na Dorćol u zdanje termoelektrane „Snaga i svetlost”.