Za­što je Bajden razočarao Ame­ri­kan­ce

16. 02. 2022. 13:01

(Фото: ЕПА-ЕФЕ/ Shawn Thew)

NjUJORK – Pre go­di­nu da­na Džo­ze­fa Baj­de­na je po­dr­ža­va­lo 57 od­sto Ame­ri­ka­na­ca, a sa­da sa­mo 42 od­sto, po­ka­zu­je is­tra­ži­va­nje Roj­ter­sa i agen­ci­je Ip­sos. I to je naj­ni­ži rej­ting od ka­da je pre ne­što vi­še od go­di­nu da­na pre­u­zeo du­žnost pred­sed­ni­ka SAD.

Ko­ji su uzro­ci pa­da Baj­de­no­ve po­pu­lar­no­sti? Da­nas je te­ško na­ći čak i ana­li­ti­ča­ra ko­ji bi ne­što po­zi­tiv­no re­kao o ak­tu­el­nom pred­sed­ni­ku.

„Baj­den je do­šao po­sle ne­ko­ga ko je bio ri­ja­li­ti TV zve­zda i me­dij­ski iz­vo­đač u po­sled­nje če­ti­ri de­ce­ni­je, što je u jav­no­sti pro­iz­ve­lo no­va oče­ki­va­nja od pred­sed­ni­ka. Me­đu­tim, Baj­den je obe­ćao ti­hu kom­pe­tent­nost. Mi­slim da lju­di, na­kon Tram­pa, po­no­vo pra­ve no­vu sli­ku o to­me šta je uisti­nu ulo­ga pred­sed­ni­ka i nje­go­vog ti­ma. Pra­vi raz­log za­što je Baj­de­nov rej­ting opao je ovaj vi­rus ko­ji na­sta­vlja da re­me­ti ame­rič­ki ži­vot”, ka­že za „Po­li­ti­ku” Dej­vid Fri­len­der, slo­bod­ni no­vi­nar i sa­rad­nik ma­ga­zi­na „Nju­jork” i „Po­li­ti­ko”.

Pol Bu­hle, pen­zi­o­ni­sa­ni vi­ši pre­da­vač na Uni­ver­zi­te­tu Bra­un, ob­ja­šnja­va ka­ko je Baj­de­no­va po­li­tič­ka pro­šlost uti­ca­la na nje­go­vu po­li­ti­ku da­nas.

„On je po­li­tič­ki ne­do­sle­dan, ti­pi­čan de­mo­kra­ta ko­ji je išao ’sre­di­nom pu­ta’ kra­jem 20. ve­ka, od­no­sno vi­še bio sklon kom­pro­mi­si­ma. Nje­go­vi po­gle­di na spolj­nu po­li­ti­ku bi­li su pred­vi­di­vi i ne­pro­mi­šlje­ni. Pra­vio je če­sto kom­pro­mi­se ka­ko bi za­dr­žao uti­caj me­đu de­mo­kra­ta­ma, ali je ma­lo vo­dio ra­ču­na o ras­po­lo­že­nju jav­no­sti ko­je se me­nja­lo. Ta­ko­đe, ni­ka­da ni­je vo­dio ra­ču­na o ma­nji­na­ma, si­ro­ma­šni­ma, imi­gran­ti­ma, iako je, spo­lja gle­da­no, mo­glo da iz­gle­da dru­ga­či­je jer je ko­ri­stio is­prav­ne fra­ze i bi­rao do­bre sa­ve­zni­ke”, oce­nju­je Bu­hle za naš list.

Do­da­je da Baj­de­no­va gla­sač­ka ba­za ni­je pre­ve­li­ka i da on ni­je ulo­žio ve­li­ke na­po­re da je pro­ši­ri, upr­kos sprem­no­sti da se pri­dru­ži pro­gre­siv­nim sna­ga­ma po od­re­đe­nim pi­ta­nji­ma.

„Svo­je po­te­ško­će je u ve­li­koj me­ri uve­ćao od­la­ga­njem do­no­še­nja su­da o sta­vo­vi­ma i ak­ci­ja­ma „BLOB-a” (lo­bi­sti­ka i za­go­vor­ni­ka ra­ta), ko­ji su na­sto­ja­li da is­ko­ri­ste pad Is­toč­nog blo­ka ra­de­ći upra­vo ono što je Ro­nald Re­gan obe­ćao da ne­će uči­ni­ti: po­me­ra­ti NA­TO i ra­ke­te bli­že ru­skim gra­ni­ca­ma”, is­ti­če Bu­hle.

Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, Baj­de­no­va po­pu­lar­nost, ko­ja ni­kad ni­je ima­la ne­ke ve­ze s nje­go­vom lič­no­šću, kao što je to bio slu­čaj kod dru­gih ame­rič­kih pred­sed­ni­ka, sa­da pa­da i zbog nje­go­ve ne­u­spe­šne po­li­ti­ke u ve­zi s ko­vi­dom, bi­ro­krat­ske ne­kom­pe­tent­no­sti i stal­nog stra­ha da će do­ne­ti ne­ku po­gre­šnu i ne­po­pu­lar­nu od­lu­ku.

Ame­rič­ka kon­zer­va­tiv­na po­li­tič­ka ko­men­ta­tor­ka He­der Mak­do­nald de­talj­no se osvr­će na, po nje­nom mi­šlje­nju, ne­ke od ključ­nih gre­ša­ka Baj­de­no­ve po­li­ti­ke to­kom pro­te­klih go­di­nu da­na.

„To­kom svo­je kan­di­da­tu­re za Be­lu ku­ću, Baj­den je ru­tin­ski iz­ra­ža­vao po­dr­šku iz­mi­šljo­ti­ni da je ame­rič­ki si­stem kri­vič­nog pra­vo­su­đa ra­si­stič­ki i da je po­li­ci­ja naj­ve­ća pret­nja s ko­jom se crn­ci da­nas su­o­ča­va­ju. Sto­ga ne bi tre­ba­lo da bu­de iz­ne­na­đe­nje što je na­sta­vio da go­vo­ri o tim te­ma­ma kad je pre­u­zeo funk­ci­ju u Be­loj ku­ći i što je nje­go­vo Mi­ni­star­stvo prav­de na­ja­vi­lo da će za­u­ze­ti agre­si­van stav pre­ma na­vod­no ra­si­stič­kim po­li­cij­skim upra­va­ma. Krah za­ko­na i re­da u mno­gim ame­rič­kim gra­do­vi­ma, s ma­sov­nim pljač­ka­ma i kra­đa­ma auto­mo­bi­la ko­je sa­da bu­ja­ju, za­stra­šu­ju­ći je”, ob­ja­šnja­va Mak­do­nal­do­va za „Po­li­ti­ku”.

Ona na­gla­ša­va da je Baj­den u sva­ki aspekt vla­sti uveo ra­sni pred­znak.

„Ra­no je na­ja­vio da svo­je kan­di­da­te za fe­de­ral­ne su­do­ve ne­će iz­lo­ži­ti pro­ce­ni Ame­rič­ke advo­kat­ske ko­mo­re (ABA), jer ABA na­vod­no ni­je do­volj­no uskla­đe­na s po­tre­bom za ’ra­zno­li­ko­šću’ na fe­de­ral­nom ni­vou. To ob­ja­šnje­nje je sme­šno. ABA je in­sti­tu­ci­ja pu­na ’ra­zno­li­ko­sti’ ko­ja vr­ši pri­ti­sak na advo­kat­ske fir­me i prav­ne ško­le da za­po­šlja­va­ju lju­de gle­da­ju­ći na ra­su, a ne pre­ma za­slu­ga­ma”, ka­že na­ša sa­go­vor­ni­ca.

Ka­da je reč o Baj­de­no­voj imi­gra­ci­o­noj po­li­ti­ci, Mak­do­nal­do­va sma­tra da je Baj­den do­zvo­lio da ju­žnu gra­ni­cu pre­pla­ve ni­sko­kva­li­fi­ko­va­ni, lo­še obra­zo­va­ni ile­gal­ni imi­gran­ti, ko­ji će na­sta­vi­ti da me­nja­ju ame­rič­ku kul­tu­ru i po­ti­sku­ju Ame­ri­kan­ce s ni­sko pla­će­nih po­slo­va. Ona ka­že da Baj­de­no­vi zdrav­stve­ni sa­vet­ni­ci na­sta­vlja­ju da ’pro­da­ju’ po­li­ti­ku u ve­zi s ko­vi­dom 19 ko­ja je u su­prot­no­sti s na­u­kom i ko­ja je fa­vo­ri­zo­va­la no­še­nje ma­ski na otvo­re­nom, a u po­čet­ku pan­de­mi­je i za­tva­ra­nje ško­la.

„Baj­den ni­je re­kao isti­nu o omi­kron va­ri­jan­ti: da bi ona tre­ba­lo da bu­de raz­log za sla­vlje, da su nje­ne po­sle­di­ce bla­ge i da je vre­me da Ame­ri­kan­ci mo­gu da odah­nu po­sle dvo­go­di­šnje noć­ne mo­re i stra­ha i da se vra­te re­al­noj pro­ce­ni ri­zi­ka”, ka­že Mak­do­nal­do­va i za­klju­ču­je da bi Baj­de­no­vi rej­tin­zi tre­ba­lo da bu­du i ni­ži ne­go što to po­ka­zu­ju an­ke­te, jer je do­no­sio za­ko­ne ko­ji ni­su bo­lji od onih ko­je je za­te­kao, pa je čud­no da mu je rej­ting i ovo­li­ki.

Bran­ko Mar­če­tić, no­vi­nar ma­ga­zi­na „Ja­ko­bin” i autor knji­ge „Ju­če­ra­šnji čo­vek: Slu­čaj pro­tiv Džoa Baj­de­na”, sma­tra da je pred­sed­nik na­kon obe­ća­va­ju­ćeg po­čet­ka, ipak za ovih go­di­nu da­na dr­ža­vom upra­vljao kao pri­lič­no ne­u­pe­ča­tljiv mo­der­ni de­mo­kra­ta, po­na­vlja­ju­ći gre­ške svog pret­hod­ni­ka i u ve­li­koj me­ri da­ju­ći pri­o­ri­tet ve­li­kom bi­zni­su i eli­ta­ma.

„U stva­ri, kad po­gle­da­te mi­mo mno­go re­to­ri­ke i sit­no od­štam­pa­nih slo­va, bi­lo je mno­go ma­nje raz­li­ke na ni­vou po­li­ti­ke iz­me­đu Baj­de­na i Tram­pa ne­go što mno­gi lju­di že­le da pri­zna­ju, a nje­go­vo pred­sed­ni­ko­va­nje traj­no će obe­le­ži­ti i mno­štvo stva­ri ko­je su pod Tram­pom sma­tra­ne šo­kant­nim i neo­bič­nim. U ovom tre­nut­ku Baj­den ne­ma mno­go pro­sto­ra za ma­ne­vri­sa­nje. Po­što je pro­pu­stio pri­li­ku da kroz za­ko­no­dav­stvo na­pra­vi zna­čaj­ne re­for­me, naj­bo­lje je da is­ko­ri­sti ogrom­nu iz­vr­šnu moć pred­sed­nič­ke funk­ci­je i da po­gu­ra stva­ri do kraj­njih gra­ni­ca, gde god to mo­že”, za­klju­ču­je Mar­če­tić.