Zlato skriveno u pesku
Краљица песка: Ивана Шпановић Вулета у Београду брани злато из Бирмингема (Фото: Предраг Вучковић)
Beograd se užurbano sprema za najveću svetsku atletsku smotru „pod krovom”. Ostalo je još nešto više od mesec dana do trenutka kada će se planetarna elita nadmetati za odličja u „Štark areni” na Svetskom šampionatu (18–20. marta), a već sada je jasno da će mnogi rekordi biti oboreni. Međunarodna asocijacija atletskih federacija (IAAF), dve godine posle premijernog SP u Finskoj na otvorenom (1983), odlučila je da se najbolji nadmeću i u zimskim uslovima, a domaćin je bio Pariz. Svetske atletske igre, kako je ova manifestacija dobila ime, prvo zvanično izdanje kao SP u dvorani imala je dve godine kasnije u Indijanapolisu, a u glavnom gladu Srbije na redu je 19. epizoda.
Ugled srpske atletike znatno je porastao posle organizacije Evropskog prvenstva u dvorani 2017, koje je, po oceni zvaničnika IAAF, u svakom pogledu nadmašilo sve prethodne. Zato Beograd u Monte Karlu 2019. praktično nije imao konkurenciju kada je svetska atletska kuća donosila odluku o domaćinu SP 2022. Već sada je poznato da će u naš glavni grad doći nekoliko hiljada gostiju, od toga oko 1.400 atletičara iz čak 150 zemalja, što se nikada nije dogodilo. U najvećoj dvorani na Balkanu već je postavljena staza, pre nekoliko dana je promovisana i himna šampionata na nekoliko jezika, a nadzorna komisija IAAF dala je visoke ocene. Čak 100 država je otkupilo pravo prenosa, a slika će otići u svet sa 56 kamera. Prodaja ulaznica ide odlično, a generalna proba biće dve nedelje pre šampionata, kada će se održati veoma kvalitetan međunarodni miting.
Rezultati Ivane Španović (udate Vuleta) bili su zamajac za ubrzani procvat naše „kraljice sportova”, koja je imala veoma loše uslove za treninge i takmičenja, kao i infrastrukturu. U poslednjih nekoliko godina izgrađeno je i obnovljeno 30 atletskih stadiona i tri dvorane. Rezultat je „eksplozija” vrednih dostignuća i medalja, a zalog za budućnost pojava mnogih bisera ovog sporta na evropskom i svetskom nivou.
Ivana „nacionale” je na zalasku karijere, ali i dalje spremna i voljna da prkosi mlađoj konkurenciji, pa će na mestu jednog od najvećih uspeha u karijeri jurišati na svoju četvrtu svetsku medalju u dvorani. Srpski atletičari su ih ukupno osvojili pet. Led je probio bronzom bacač kugle Dragan Perić u Barseloni 1995, a dve godine kanije u Parizu na istom mestu pobedničkog postolja stajao je skakač uvis Dragutin Topić. Španovićeva će imati priliku da odbrani zlato iz Birmingema, a medalje je osvajala i na dva prethodna šampionata, srebro u Portlandu i prvo odličje, bronzu u poljskom Sopotu.
Zašto je Beograd našoj najboljoj atletičarki svih vremena talija? Pre pet godina je u istoj dvorani postala evropska šampionka, trećim rezultatom svih vremena u svetu (7,24 m). Početak sezone obećava. Nedavno je skočila 6,85 metara i ostvarila najbolji rezultat sezone u svetu, i to skraćenim zaletom (16 koraka, a optimalno je 18). Dvoipomesečni boravak i treninzi u Dubaiju očigledno su joj doneli ovakvu sigurnost, a takmičenje u Birmingemu 19. februara trebalo bi da bude korak bliže ostvarenju njenih želja na SP. Možda ćemo u ovoj disciplini imati još jednu predstavnicu. Milica Gardašević (23) ostvarila je lični rekord u dvorani sa 6,63 m (na otvorenom 6,64) i imaće u narednim danima šansu da dođe do norme za SP – 6,80 m.
Mnogo se očekivalo od bacača kugle Armina Sinančevića (25), ali su maleri poterali našeg rekordera (u dvorani 21,25 m, a na otvorenom 21,88). Posle dobro obavljenih uvodnih priprema, na prvim bacačkim treninzima u decembru osetio je bol u laktu, a pregledi su pokazali da se radi o upali tetive i izlivu vode u zglob. U jeku terapeutskog perioda, krajem januara, bio je pozitivan na virus korona i sve su manje šanse da će biti spreman za šampionat kojem se toliko radovao i imao želju da se pred domaćom publikom bori za medalju.
Uprkos godinama (37), Asmir Kolašinac nastavlja jednu od najlepših priča ne samo naše atletike. Na velikoj sceni pojavio se na Igrama 2008. u Pekingu i od tada skoro da nije propustio nijedno od najvažnijih takmičenja. U bogatoj kolekciji odličja posebnim sjajem sijaju bronza na Evropskom prvenstvu na otvorenom (Helsinki, 2012), zlato na kontinentalnom šampionatu u dvorani (Geteborg, 2013) i srebro dve godine kasnije u Pragu. Na nedavno održanom državnom prvenstvu postao je po ko zna koji put prvak rezultatom 20,73 m, što je dobar znak pred svetsku smotru, na kojoj želi još jedno finale.
Na njoj (1.500 m) naći će se i srednjoprugaš Elzan Bibić (22), koji je sjajnu formu potvrdio nedavno odličnim rezultatom na 3.000 metara na mitingu u Karlsrueu. Novopazarac je stazu prešao za sedam minuta i 44,62 sekunde, čime je za 95 stotih delova popravio lični i državni rekord postavljen pre dve godine u Lincu. Za sada peti član našeg tima je Maja Ćirić, atletičarka koja trči na 400 m, a koja je do norme došla na Prvenstvu Srbije (52,88), a potom je u Ostravi istrčala trku karijere i popravila sopstveni državni rekord, rezultatom 52,33 sekunde. Blizu norme nalaze se Aleksa Kijanović (60 m), Luka Trgovčević (60 m prepone) i Lazar Anić (skok udalj), ali i nekoliko izuzetno mladih atletičara. Pred njima je nekoliko takmičenja, a poslednja šansa Beogradski internacionalni miting, 7. marta.
Da će Beograd privući veliku pažnju atletskog sveta, dokaz je i potvrda dolaska velikog broja olimpijskih i svetskih prvaka, kao i rekordera. Nije se posle povlačenja Juseina Bolta dugo čekalo na novog atletskog heroja i ljubimca publike. Skakač s motkom Armand Duplatis (22) aktuelni je evropski i olimpijski šampion i rekorder na otvorenom (6,16 m) i u dvorani (6,18). Švedski dijamant najavio je da u Beograd dolazi po zlato koje mu nedostaje. Francuski višebojac Kevin Majer (30) vraća se u Beograd da zaokruži svoju zlatnu priču. Svetski rekorder u desetoboju, aktuelni prvak „globusa” na otvorenom i u dvorani (sedmoboj), 2017. je zasijao u „Štark areni” punim sjajem na atletskom nebu i nema od tada poraz na zatvorenom terenu. Dolazak je potvrdio i Rajan Krauzer (29), dvostruki olimpijski pobednik u bacanju kugle i svetski rekorder na otvorenom (23,37 m) i u dvorani (22,82). Njegov cilj je rekord i, naravno, prvo mesto.