Korona pokazala da ne možemo da kontrolišemo sve oko sebe
Аеродром „Бен Гурион” у близини Тел Авива (Фото EPA-EFE/A. Sultan)
Od našeg specijalnog izveštača
Haifa, Izrael – Zbog burne prošlosti, turbulentne sadašnjosti i nepredvidive budućnosti stres je postao srednje ime građana Izraela, a prema procenama Centralnog biroa za statistiku, broj ljudi s mentalnim oboljenjima i onih koji se o njima brinu iznosi oko 400.000, što odgovara populaciji grada srednje veličine.
U zemlji koja broji nešto više od devet miliona stanovnika jedna od tri osobe svakoga dana suočava se sa stresom, a istraživanje Asocijacije za mentalno zdravlje Izraela (ENOŠ), koje je publikovano neposredno pre pandemije virusa korona, pokazuje da skoro tri četvrtine tinejdžera u ovoj zemlji ima mentalne probleme. Devojčice su te koje češće prijavljuju duševne tegobe.
U želji da upozna stručnjake iz Srbije koji se bave mentalnim zdravljem dece i adolescenata, sa složenim multisektorskim sistemom zaštite i psihosocijalne podrške deci i mladima, beogradska kancelarija Unicefa je u saradnji s Ministarstvom zdravlja Srbije i uz podršku Izraelske razvojne agencije (Mašav) i ambasade Norveške organizovala studijsko putovanje 25 profesionalaca iz naše zemlje. Tokom desetodnevnog boravka u Izraelu oni će posetiti brojne institucije u kojima deca i adolescenti s mentalnim tegobama mogu dobiti pomoć i razgovarati sa stručnjacima koji rade sa ovom populacijom.
Sumirajući uticaj pandemije na mentalno zdravlje generacije na raskršću detinjstva i mladosti, psiholog Danijela Peled iz Ministarstva prosvete Izraela ne krije zabrinutost zbog činjenice da je preplavljenost dece i adolescenata strahovima za sopstveno i zdravlje najbližih dovela do drastičnog porasta vršnjačkog nasilja i pretnji suicidom.
– U Izraelu su škole bile zatvorene od marta do decembra 2020. godine i deca su pratila nastavu preko onlajn platformi. Međutim, veliki broj škola se vratio u redovni režim rada jer đaci više nisu mogla da budu u socijalnom karantinu. U školske klupe poslednji su se vratili adolescenti uzrasta od 15 do 18 godina, a praksa govori da je upravo njima najteže pao povratak u redovni režim nastave – ocenjuje Danijela Peled.
Dr Tal Bergman Levi, šef odeljenja za mentalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Izraela, ističe da je od početka pandemije korone više od 24.000 ljudi tražilo pomoć preko jednog od tri SOS telefona, specijalizovanih za pružanje psihološke pomoći i podrške. Podaci govore da je učestalost poremećaja ishrane porasla čak za 68 odsto u vreme vanrednog stanja i višemesečnog karantina uvedenog nakon što je virus korona uzeo kartu za put oko sveta.
Konstatujući da je virus korona samo poslednja u nizu kriza s kojima se suočava čovečanstvo i podsećajući da je država Izrael praktično od svog osnivanja u „vanrednom stanju”, profesor Dani Hamijel, klinički i medicinski psiholog i profesor na Ričman univerzitetu, zaključuje da je u svetu punom neizvesnosti osnovni zadatak roditelja i stručnjaka da dete ojačaju za borbu sa životnim stresovima.
– Izrael je, nažalost, postao svojevrsni socijalni eksperiment in vivo, na čijem se stanovništvu mogu proučavati efekti stresa. Pošto psiholozi i psihijatri ne mogu uvek biti prisutni i dostupni, moramo da naučimo decu da svet nije sigurno mesto za život i da im objasnimo kako da se nose s tom nesigurnošću. Moji roditelji su mene učili da će mi se dobre stvari dešavati ako ja budem dobar, ali me je život uverio u suprotno – u svetu, jednostavno rečeno, nema pravde i deca moraju da prihvate da su neizvesnosti deo života – objasnio je Hamijel.
Pandemija kovida 19 je još jedna potvrda teze da čovek ne može da kontroliše svet koji ga okružuje, a jedan od razloga zbog kojih smo zbunjeni ovom situacijom jeste što do kraja ne znamo koja vrsta ponašanja zaista predstavlja zaštitu od virusa. A jedini način da sačuvamo mentalnu stabilnost, ističe ovaj psiholog, jeste da uradimo sve što je u našoj moći da sačuvamo fizičko zdravlje.
– Ako posmatrate pandemiju kao vožnju auto-putem, shvatićete da se vi osećate sigurno i smireno ako poštujete pravila – vežete pojas, ne vozite pod dejstvom alkohola ili droge, imate dovoljno benzina u rezervoaru i vozite propisanom brzinom. To su stvari na koje vi kao vozač možete da utičete, baš kao što su vakcinacija i nošenje maske jedino što možete da uradite u situaciji pandemije. Ako počnete da razmišljate da li su ostali učesnici u saobraćaju pijani i da li im je vozilo u ispravnom stanju, ta vrsta razmišljanja će vas preplaviti anksioznošću i nećete biti u stanju da vozite smireno. Isto važi i za pandemiju. Ne možete da utičete na ponašanje drugih, ali možete na sopstveno. I to je jedini način da sačuvate mir i stabilnost – zaključuje profesor Dani Hamijel.