Ne prerađujemo samo rusku naftu
(Фото Н. Марјановић)
Tek što je Vlada Srbije donela uredbu o ograničenju visine cena goriva na pumpama, koje se menjaju na svakih sedam dana, i umanjila akcize za oko 20 odsto, krenula su nova nezadovoljstva pojedinih prodavaca na pumpama, ali i ratara. Jednima ne odgovara što je veleprodajna cena ponovo veća od maloprodajne, a drugima (poljoprivrednicima) što mimo rezervoara mogu da natoče samo 60 litara u kante, što im je malo jer je za obradu jednog hektara zemlje u setvi potrebno 40–50 litara goriva. Pri tome, u novom propisu ne navodi se koliko puta u toku dana poljoprivrednik sme da se vrati na pumpu sa istom kantom od 60 litara i pretače u veći sud.
Ono što je dobro jeste da je gorivo od petka na pumpama u Srbiji malo jeftinije, i to evrodizel za 0,42, pa se litar toči za 187,23, a premijum BMB za 176,05, što je niže za 0,24 dinara. Uredba o ograničenju cena goriva na tržištu koje je inače liberalizovano posledica je drastičnih skokova cena nafte i derivata, koji su u toku dana umeli da se povise i za 10 odsto. Kako bi anulirali tolika poskupljenja na domaćim pumpama, vlada je donela odluku da se cene usklađuju sedmično. Pokazalo se, međutim, da ni to nije najbolje rešenje i da ne treba čekati po sedam dana za promene cenovnika, zbog čega pojedine pumpe rade s gubitkom. Kako kaže Tomislav Mićović, sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, nikoga ne možete da naterate da kupi za dva dinara i prodaje za dinar. Sedam dana je dug period da se čeka promena cena.
Ovakva odluka vlade doprinela je tome da Srbija više nije u samom vrhu zemalja po cenama derivata. Naprotiv, sada smo po ceni benzina među jeftinijima, a kada je reč o evrodizelu, ima mnogo zemalja koje ga toče skuplje od nas. U ovom času mnogo je veća briga pravno tumačenje da li će se nove sankcije Evropske unije prema Rusiji odnositi na „Naftnu industriju Srbije”, budući da su oni u većinskom vlasništvu „Gasprom njefta”. Međutim, i da se desi da NIS ne može da uvozi naftu iz Rusije, poznato je da ova srpsko-ruska kompanija i nije uvozila i prerađivala isključivo rusku naftu, već je na berzi preuzimala i drugu, koja može da se prerađuje u rafineriji u Pančevu.
Uvoz nafte, uostalom, može da se obavlja i brodovima, i cisternama, i naftovodima, ali i da se kupuju gotovi derivati iz drugih rafinerija u okruženju čije naftne kompanije posluju u Srbiji. Osim toga, vlada je pre dve nedelje donela odluku da se ukine taksa za uvoz nafte iz trećih zemalja.
Uvoz dalje može da ide i preko Crne Gore i Luke Bar, pa da se brodovima ili vozom transportuje do Pančeva, naravno, ako ova država, koja je uvela sankcije Rusiji, to dozvoli. Ne treba zaboraviti i da NIS ima svoja nalazišta nafte u Rumuniji, odakle bi takođe mogle da se crpe izvesne količine.
Dok ne stigne tumačenje iz NIS-a, poručuju da se njihovo poslovanje u ovom trenutku obavlja neometano. Rafinerija nafte u Pančevu radi normalno i tržište je uredno snabdeveno svim vrstama derivata, potvrđeno je za Tanjug iz ove kompanije.