Dodik: Šmit ne može da ukine zakon o imovini RS

Mladen Kremenović

09. 04. 2022. 18:36

Сарајево уз помоћ странаца проблематизује имовину РС: кањон Тијесно код Бањалуке (Фото: М. Кременовић)

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka – „Predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović potpisala je zakone koji se odnose na imovinu na teritoriji tog entiteta i uputila ih na objavljivanje u Službeni glasnik RS”, rekao je Milorad Dodik, član Predsedništva BiH iz RS. Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH odmah potom su naveli kako je taj zakon, to jest Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, 5. aprila objavljen u Službenom glasniku RS, ali tvrde da on „ne rešava pitanje raspodele državne imovine”, o čemu, kako navode u saopštenju, treba postići dogovor na nivou BiH.

Naime, Skupština RS usvojila je 10. februara Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Reč je o jednom od koraka koje vlasti tog entiteta opisuju kao povratak na dejtonski Ustav BiH. Problem u vezi s raspodelom imovine postoji već dve decenije – od kad je bivši supervizor Pedi Ešdaun nametnuo tri zakona (za RS, FBiH i BiH) o zabrani raspolaganja pojedinom imovinom, kojima je propisano da o raspodeli imovine treba da se postigne dogovor između entiteta. To, međutim, vođama tri naroda nije pošlo za rukom već desetak i više godina, jer za to nije bilo interesa u Sarajevu, ali i zato što su se bošnjački političari povukli iz dogovora potpisanog pre deset godina kojim su definisani principi raspodele imovine. Milorad Dodik kaže da je na bazi opšte priče o univerzalnoj krivici Srba pokušano oduzimanje imovine Srpske, koja je, kako je istakao, rešena Ustavom BiH.

„Ženevskim sporazumom, koji je prethodio Dejtonskom sporazumu, napisano je da BiH čine Republika Srpska, koja ima 49 odsto, i FBiH s 51 odsto teritorije. Na taj način one su teritorijalno definisane”, rekao je Dodik.

Takva teritorijalna organizacija navedena je i u Dejtonskom sporazumu, to jest Ustavu BiH. „U Ustavu BiH se navodi da sve ono što nije direktno dato zajedničkom nivou pripada entitetima”, rekao je Dodik, dok pravnici u RS podsećaju da je po Ustavu RS nadležnost za regulisanje svojinskih i imovinskopravnih odnosa u isključivoj ingerenciji entiteta, u čijoj su nadležnosti i katastarski poslovi.

„Nijednom rečju, ni slovom, ni zarezom, nigde ne postoji da je iko nagovestio da BiH raspolaže bilo kakvom imovinom”, podsetio je Dodik uz opasku da „nepostojeći Šmit preti nekim sankcijama ili da bi on mogao da ukine te zakone”.

„Ne može ih ukinuti. Ništa što on donese nećemo objaviti u Službenom glasniku. Može da radi šta hoće”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Zakon su prethodno problematizovali Bošnjaci u Skupštini RS, ali je Ustavni sud RS ocenio da on ne ugrožava nacionalni interes tog naroda. Revolt u Banjaluci u vezi s imovinom izazvale su prethodne odluke Ustavnog suda BiH, koji je Srpskoj osporio pravo da reguliše pitanje vlasništva nad šumama i poljoprivrednim zemljištem na vlastitoj teritoriji. Sudije su procenile kako se dogovor tri naroda i dva entiteta mora postići i za tu imovinu, a ne samo za onu koju je koristila nekadašnja SR BiH, kako se do tada verovalo, budući da Srpska već gazduje šumama i zemljištem.

Dodikova najava da zakon uskoro stupa na snagu izazvala je uzbunu u Sarajevu, odakle traže intervenciju Kristijana Šmita, koga RS ne prihvata kao visokog predstavnika jer tvrde da je njegovo imenovanje nepotpuno bez odluke Saveta bezbednosti UN. Šmit, s druge strane, kaže kako „pitanje raspodele državne imovine i dalje ostaje nerešeno do donošenja zakona na nivou BiH”, te navodi kako je zakon koji je usvojila Skupština RS „ništavan i ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom” i samim tim ne menja postojeće zakonsko stanje. Šmit je rekao kako je Ustavni sud BiH pre deset godina odlučio da je BiH titular celokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SR BiH, ali i javnih dobara, te da je BiH u vršenju nadležnosti u vezi s državnom imovinom dužna da uzme u obzir interese i potrebe entiteta.

Kako je saopšteno iz OHR-a, Šmit je pozvao vlasti u RS da zakon usvojen u Skupštini RS stave van snage. Sarajevski mediji, pak, u svemu vide Šmitovu obmanu, jer zakon karakteriše kao ništavan, ali ga ne ukida.

Pitanjem imovine bavio se i bečki „Standard”, koji piše kako je ovog puta Italija kočnica za korišćenje bonskih ovlašćenja, jer se diplomate te zemlje u Savetu za sprovođenje mira (PIK) protive nametanju rešenja. Tokom jučerašnje posete Banjaluci američki ambasador u BiH Majkl Marfi izjavio je da Amerika podržava teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH i dodao da „SAD nisu tu kako bi ukidale entitete”.

Kako su preneli mediji, Marfi je izjavio novinarima da postoji zabrinutost SAD zbog izjava i postupaka vlasti u RS, pojasnivši da konkretno misli na odluke o povlačenju iz rada državnih institucija, kao i uspostavljanje paralelnih institucija u RS. Marfi je rekao da „nisu presrećni zbog toga što je došlo do usvajanja zakona o državnoj imovini”.