Pouke o obroku

Toma Todorović

11. 04. 2022. 12:19

(фото И. Милутиновић)

Niš – Pre nekoliko dana u Srednjoj ekonomskoj školi u Nišu intervenisale su dve ekipe Hitne pomoći. Dojurili su na poziv rukovodstva škole jer se nekoliko đaka posle velikog odmora požalilo na mučninu, povraćanje i bolove u stomaku. Jedna učenica s većim zdravstvenim tegobama hitno je zbrinuta u Urgentnom centru UKC u Nišu. Četvoro njenih drugarica i drugova upućeno je na kućno lečenje, njih nekoliko su posle lekarskog pregleda ostali u školi, ali je potom odlučeno da i oni budu poslati kućama.

Nekoliko sati kasnije zvanično je potvrđeno da su učenici imali trovanje, nakon što su na odmoru pojeli pljeskavice s majonezom iz obližnjeg kioska brze hrane. O događaju su obaveštene policija i sanitarna inspekcija, koja je naložila privremeno zatvaranje pomenutog kioska.

I ovaj nemio događaj nanovo je otvorio kompleksan problem (ne)pravilne ishrane dece. Ovom temom se godinama bavio profesor srpskog jezika i književnosti iz Pirota Miloš Petrović. Beležeći sve što vidi u okruženju i fotografišući kante za smeće u svojoj školi, koje su bile prepune ambalaže od slatkiša, grickalica, veštačkih sokova i limenki gaziranih i energetskih napitaka, on je neumorno poučavao đake da užinu i doručak donose od svojih kuća. Učenicima i njihovim roditeljima objašnjavao je da instant peciva i druga brza hrana vode u gojaznost i pridružene zdravstvene probleme, a tu su i rizici od bakteriološke i svake druge neispravnosti namirnica.

Iskustva profesora Petrovića naučnom argumentacijom podupire i Maja Nikolić, nutricionistkinja iz Instituta za javno zdravlje u Nišu. Kako ističe, preskakanje obroka, slane i slatke grickalice i brza hrana uzročnici su gojaznosti kod dece, poremećaja metabolizma, kardiovaskularnih problema, astme, karijesa…

Zato se sve češće postavlja pitanje zašto se dozvoljava da oko osnovnih i srednjih škola kao pečurke niču objekti u kojima se prodaje upravo nezdrava hrana, koja ostavlja ne samo dugoročne negativne posledice već može da bude i uzrok dramatičnog ugrožavanja zdravlja. Kao što je to bio slučaj u Srednjoj ekonomskoj školi u Nišu, pomenutoj na početku teksta.

Osim tog opominjućeg primera, koji će kao i brojni slični brzo pasti u zaborav, potrebna je kontinuirana promocija pozitivnih modela ishrane dece školskog uzrasta, a to je zadatak i porodice, i škole, i čitave društvene zajednice. I potrebni su entuzijasti poput pirotskog profesora Miloša Petrovića, koji će rečju i fotografijom na važnost ove teme neprestano ukazivati.