Ugrožena kulturna baština Ukrajine
Катедрала Свете Софије у Кијеву (Фото: EPA-EFE/Sergey Dolzhenko)
Unesko je izuzetno zabrinut za štetu koja je nastala usled napada ruskih snaga na područja ukrajinskih gradova Harkov i Černihov i ujedno poziva na zaštitu kulturnog blaga ove zemlje, uključujući i sedam njenih lokaliteta koji se nalaze na listi Svetske baštine Uneska, deo je jednog od brojnih obraćanja Organizacije Ujedninjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, koje su preneli strani mediji a povodom ratnih razaranja u Ukrajini.
Od 24. februara i to prema podacima kojima preliminarno raspolaže Unesko i koji se redovno objavljuju, proveravaju iz nekoliko izvora i obnavljaju na sajtu ove organizacije i njenim profilima na društvenim mrežama, do 14. aprila u sukobima u Ukrajini zabeleženo je razaranje na 102 lokacije. Reč je o 47 religijskih lokaliteta, 28 istorijskih zdanja, 12 spomenika, devet muzeja, tri pozorišta i tri biblioteke. Ovi brojevi povećavaju se iz dana u dan.
Unesko je objavio da posredstvom partnerstva sa Unitarom (Institut Ujedinjenih nacija za obuku i istraživanja) razvija mehanizam i za nezavisnu procenu situacije na terenu, zahvaljujući satelitskim snimcima pomoću kojih je moguće pratiti događaje koliko-toliko u realnom vremenu, proceniti štetu i tako oformiti bazu podataka koja će poslužiti kao polazna tačka kad dođe vreme za obnovu uništenog kulturnog blaga. A samo blago svakako nije malo ako se ima u vidu da su na pomenutoj listi Svetske baštine Uneska, kako podseća Bi-Bi-Si, među najpoznatijima iz ove zemlje upisane Katedrala Svete Sofije u Kijevu, prepoznatljiva po prelepim zlatnim kupolama i upečatljivoj fresci Device Marije iz vizantijskog perioda, kao i staro istorijsko-arhitektonsko područje centra Lavova.
Ističući da nijedan od sedam lokaliteta koji su na svetskoj listi nije stradao do sada, u zvaničnim pokušajima da utiče na dešavanja, pozivajući se na međunarodno humanitarno pravo i na Hašku konvenciju o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog konflikta iz 1954. i njena dva Protokola (iz 1954. i 1999. godine), Unesko aktivno poziva još od početka sukoba na obavezu suzdržavanja od nanošenja štete kulturnom blagu i osuđuje sve napade koji su doveli do njegovog oštećenja širom Ukrajine. Posebno se ističe da bi mere zaštite trebalo podići na viši nivo, a imajući u vidu i Uneskovu konvenciju za sprečavanje nelegalne trgovine kulturnih dobara iz 1970, na šta se posebno upozorava i skreće pažnja.
Komitet za zaštitu kulturnih dobara 18. marta održao je i vanredan sastanak na kojem je odlučeno i da se Ukrajini odobri preliminarna finansijska pomoć u iznosu od 50.000 dolara kako bi se potpomogli napori za provođenje hitnih mera, posebno zaštitu na licu mesta i evakuaciju dobara.
Ukrajina je, ujedno, pozvana i da zatraži da se njena kulturna baština upiše na listu Kulturne baštine koja je pod pojačanom zaštitom, a koja je ustanovljena pomenutim protokolom 1999. kako bi se omogućilo da tokom oružanog konflikta postoji viši stepen pripravnosti, upozorenja i samih mera zaštite. Osim toga, posledica stalnog kontakta koji Unesko ima sa zvaničnicima Ukrajine, svim relevantnim institucijama i profesionalcima koji u njima rade, jeste i to da su kulturna dobra počela da se označavaju prepoznatljivim „Plavim štitom” – amblemom pomenute Haške konvencije kako bi nedvosmisleno bilo ukazano na značaj koji ona imaju i efikasnije bilo sprečeno njihovo namerno ili slučajno oštećenje. Prioritet u tom smislu ima Kijevska katedrala, a ista aktivnost preduzeta je i u centralnom području Lavova.
Unesko je, između ostalog, osudio i granatiranje memorijala Babin Jar u predgrađu Kijeva, jedno od najvećih stradališta Jevreja tokom Drugog svetskog rata, kao i gađanje centralnog rezidencijalnog dela Černihova, koji se nalazi na listi predloga za upis u Svetsku baštinu.
„Moramo da vodimo računa o kulturnom nasleđu i kao svedočanstvu o prošlosti ali i kao smernici za mir u budućnosti, koji međunarodna zajednica ima obavezu da zaštiti i sačuva zarad budućih generacija”, apelovala je u jednoj od objavljenih izjava Odri Azulej, generalna direktorka Uneska.
Strani mediji, među kojima „Artnewspaper” i „Dezeen”, podsetili su da je Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, bio prestonica sovjetske Ukrajine od 1917. do 1934, da se u njemu nalaze neki od najboljih arhitektonskih primera međuratnog modernizma i da je na njegovom centralnom Trgu slobode, jednom od najvećih u Evropi, lokalizovan splet važnih građevina konstruktivističke arhitekture, uključujući i jedan od prvih betonskih sovjetskih oblakodera – četrnaestospratna zgrada Derzproma. Početkom marta već su oštećene zgrada Opere i koncertna dvorana, a nedugo potom ista sudbina zadesila je, recimo i pravoslavnu Uspenjsku crkvu u centru grada, što je potvrđeno i fotografijama koje je objavila Ukrinform, ukrajinska državna medijska agencija.
U Kijevu je, podseća Bi-Bi-Si, situiran i Mistetski arsenal, jedan od najvećih umetničkih muzeja u Evropi, koji čuva u svojim zbirkama dela ukrajinske avangarde i savremene umetnosti i zaslužuje veliku pažnju. Ukazuje se i na brojne druge ukrajinske muzeje koji su od izuzetnog značaja, počev od Muzeja lepih umetnosti u Odesi, u kojem se nalazi oko 10.000 umetničkih dela od 16. veka pa nadalje, zajedno sa slikama iz ranog perioda Vasilija Kandinskog, jednog od pionira apstraktnog slikarstva. Ovaj grad dom je i izuzetno očuvane devetnaestovekovne arhitekture i neobarokne Opere, ističe Bi-Bi-Si, a za ovaj medij Konstantin Akinša, likovni kritičar iz Kijeva, ispričao je da je nekoliko nedelja pre rata Ministarstvo kulture i informisanja Ukrajine izdalo smernice za zaštitu i potencijalnu evakuaciju muzejskih kolekcija, ali ističe da je on, kao i mnogi drugi, bio za to da se odmah skloni sve što se može. I, kako se dodaje, mada oni o tome neće i javno da govore, svakodnevno se u nekoliko hiljada muzeja, koliko ih ima u ovoj zemlji, zaposleni užurbano trude da naprave kompletan digitalni inventar, artefakti se sklanjaju na tajne lokacije, a u nekim slučajevima kustosi i konzervatori spavaju zabarakadirani u muzejskim podrumima uz najvrednija dela koja „spavaju” tu sa njima.
U članku je parafraziran i citat Ane Rejd, autorke knjige „Borderland: A Journey Through the History of Ukraine”, za koju bombardovanje Lavova, Odese, Kijeva ili Černihova, i njihovih srednjovekovnih crkava, manastira i neprocenjivih kolekcija ikona, znači mogući gubitak evropskog kulturnog blaga koji je uporediv sa destrukcijom Drezdena u Drugom svetkog ratu.