Optužbe za proneveru na račun Le Penove

19. 04. 2022. 20:42

Марин ле Пен у кампањи обилази Авињон (Фото: EPA-EFE/Guillaume Horcajuelo)

Često je korisnije držati predmet u fioci nego ga rešavati, što pokazuje i slučaj Marin le Pen, čiju fasciklu u Briselu izvuku svaki put kad ona postane izborna pretnja. Svega sedam dana pred odlučujući drugi krug francuskih predsedničkih izbora (24. april), u kojem će ona ukrstiti koplja s Emanuelom Makronom, odjeknula je vest da je služba Evropske unije za suzbijanje prevara (OLAF) optužila Le Penovu za proneveru javnog novca.

Reč je, inače, o istrazi koju je OLAF pokrenuo još 2016. godine, tačno godinu dana pre prethodnih predsedničkih izbora u Francuskoj, kad je liderka ekstremne desnice dostigla nezapamćenu popularnost. Tada su naslovnice tamošnjih medija, kao i danas, preplavile vesti o tome da je Marin le Pen proneverila više od 617.000 evra. Od ove sume je navodno lično potrošila oko 137.000, dok je bila poslanik Evropskog parlamenta.

Ipak, ova desničarka je na tim izborima, prvi put od kada postoji stranka Nacionalni front, uključujući i prethodni angažman njenog oca, ušla u drugi krug. Makron je, kao centristički kandidat i mlad političar, ipak pobedio i ušao u Jelisejsku palatu iz koje očigledno nema nameru da izađe, računajući da će za koji dan biti reizabran na još pet godina.

U OLAF-u kažu da im se zbog ovih uočenih nepravilnosti obratio Evropski parlament s namerom da traži da se taj novac vrati. U međuvremenu je i parisko tužilaštvo potvrdilo da je u martu dobilo izveštaj u kojem se za proneveru optužuju Le Penova i još troje saradnika, među kojima je i njen otac Žan-Mari le Pen. Oni su, navodno, pomenuti iznos koristili u političko-nacionalne svrhe, za lične troškove i za finansiranje pojedinih komercijalnih kompanija bliskih stranci, kao i parlamentarnoj grupi ekstremne desnice Evropa, nacija i sloboda.

U njenoj stranci odgovaraju da Francuze neće prevariti pokušaji EU i evropskih institucija da se mešaju u predsedničku kampanju i naškode potencijalnoj budućoj predsednici. Marin le Pen je ranije negirala optužbe, a u stranci su istakli da su već podneli dve tužbe protiv OLAF-a i da će im poslati i treću kao odgovor na pomenuti izveštaj.

Maltene u isto vreme pre pet godina odjeknula je vest da je Komitet za pravne poslove EP u tajnosti doneo odluku da je vreme za njeno ključno saslušanje povodom dve godine starih optužbi da je u svojstvu evropskog poslanika proneverila novac. Odluku o saslušanju donetu 29. marta EP je obnarodovao tek 15. aprila 2017, usred uskršnjih praznika, pred održavanje drugog kruga izbora. Le Penova je optužbe odbacila kao „starovremene prljave metode političkih rivala”.

Da li je ona novac koji joj je stajao na raspolaganju kao evroposlaniku preusmeravala za političke kampanje Nacionalnog fronta, odnosno, da li je EP propustio da ranije uoči moguće malverzacije u svom dvorištu? Evrofrancuska istraga nije se u vreme prethodnih izbora bavila daleko važnijim pitanjem – odakle liderka Nacionalnog fronta finansira kampanju na koju kandidati u prvom krugu mogu da potroše najviše 16 miliona, a u drugom do 22 miliona evra. Da li kapital iz Abu Dabija, Amerike, Rusije, Irana saučestvuje u finansiranju njene kampanje, kako su spekulisali mediji i deo zapadnog establišmenta.