Zasejano manje kukuruza ali više suncokreta

Ivana Albunović

06. 05. 2022. 12:12

(EPA-EFE/Hayoung Jeon)

Prolećna setva u Srbiji najvećim delom je obavljena i nema nekih većih odstupanja u odnosu na ranija očekivanja, objavilo je udruženje „Žita Srbije”. Zbog rasta cena energenata i đubriva setva je bila znatno skuplja nego prošle godine. Prema prvim informacijama, ratari su se sada više opredeljivali za suncokret zbog svetske krize s uljaricama i nestašice ulja usled sukoba u Ukrajini. To je cenu suncokretovog ali i ostalih ulja podiglo na rekordne iznose pa se proizvođači i dalje nadaju dobroj zaradi.

– Kukuruza je posejano manje nego prošle setve, ali je zato suncokreta sada za 30.000 hektara više i ima ga na 245.000 hektara. Soje je, kao i lane, 240.000 hektara – kazala je za novosadski „Dnevnik” direktorka „Žita Srbije” Sunčica Savović, a prenosi „Agroklub”.

Prema njenim rečima, očekivanja u žetvi su 7,5 miliona tona kukuruza, suncokreta će biti tri tone po hektaru, odnosno, rod će iznositi 735.000 tona, soje će biti 760.000 tona – 3,2 tone po hektaru.

– Prošle godine bila je velika suša, što soji koja voli vodu nije nikako godilo, prosečan rod po hektaru bio je svega dve tone. I kukuruza je bilo manje, svega 5,9 tona po hektaru. Jedino suncokretu nije škodila suša, pošto uljarica može da se razvija bez padavina, pa je prinos bio tri tone po hektaru – podsetila je Savovićeva.

Napomenula je i da se za dva meseca može očekivati dobra žetva pšenice u našoj zemlji sa rodom oko tri miliona tona, ukoliko meteorološke prilike budu povoljne.

Agrarni analitičar Žarko Galetin takođe je u izjavi za „Politiku” nedavno predvideo da će struktura setve ove godine biti nešto izmenjena. On je naglasio da će se sukob u Ukrajini znatno osetiti na tržištu žitarica suncokreta i rafinisanog ulja kao i da posledice već vidimo. Pad prinosa suncokreta u Ukrajini mogao bi da bude i do 40 odsto od njihovog proseka.

– To ne bi bilo tako strašno da ova zemlja nije najveći proizvođač. Suncokretovo ulje u ukupnoj svetskoj proizvodnji biljnih ulja ima oko 10 odsto udela. Ali postoji podbačaj soje u Brazilu i Argentini i to su bitni faktori koji će uzdrmati sektor uljarstva. Takođe i u ovoj godini se nastavlja kriza oko proizvodnje palminog ulja – rekao je Galetin. Dodao je da zbog toga treba očekivati promene u setvenoj politici na štetu kukuruza.

– Pšenice je već jesenas posejano oko 30.000 hektara više nego prošle godine. I suncokret i soja bi sada mogli da preotmu još jedan deo površina od kukuruza i tu predviđam povećanje za bar pet do 10 odsto – naglasio je naš sagovornik. Naveo je i da bi kukuruz mogao sa prošlogodišnjih nešto više od milion hektara da padne na oko 950.000.

Kako se žetva bliži a snabdevenost domaćeg tržišta žitaricama je stabilna, Vlada Srbije je nedavno povećala izvozne kvote. Omogućen je izvoz pšenice od 220.000 tona i pšeničnog brašna – 23.000 tona na mesečnom nivou.

Analizom zaliha, utvrđeno je da je tržišni višak veći od predviđene kvote za maj, pa je neophodno oslobađanje skladišnog prostora za novi rod.