Poslanicima u Sarajevu zavide i kolege iz Evrope

Mladen Kremenović

06. 06. 2022. 19:46

​Парламентарац прима преко 3.000, пензионер 200, а радници око 500 евра Посланици у БиХ имају највеће плате у региону: Парламент БиХ (Фото Парламент БиХ)

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka – Da je Parlamentarna skupština BiH u Sarajevu mesto neobično po mnogo čemu – između ostalog i po primanjima koja nadmašuju zarade kolega parlamentaraca iz regiona, ali i Evrope, jer se kreću u proseku oko 3.000 evra mesečno – vidi se i po primerima koji su za prilike u BiH već postali uobičajena praksa. Naime, svake godine mediji izveštavaju o primerima parlamentaraca koje isprate u penziju uz otpremninu od oko 15.000 evra, a koji se potom vraćaju u poslaničke klupe, gde nastavljaju da primaju i poslaničku platu i – penziju.

O takvim primerima mediji su izveštavali minulih godina, a samo tokom ove godine šestorici „bivših” i sadašnjih parlamentaraca uredno je isplaćena otpremnina iz kase te zajedničke institucije.

No, da su „otišli u penziju” niko ne bi ni primetio da nisu postali medijska senzacija. Iz budžetske kase za otpremnine samo tokom ove godine isplaćeno im je nešto više od 90.000 evra, koliko iznose otpremnine za šest parlamentaraca BiH koji su „ispraćeni u penziju”.

Oni su, naravno, i dalje poslanici, što se i ne može osporavati – jer ih je birao narod i dao im četvorogodišnji mandat, ali novinarima uvek bude interesantno to što već bezmalo tri decenije parlamentarci ne pokazuju interesovanje da svoja primanja prilagode proseku primanja u BiH, niti su zainteresovani da ukinu, ili makar umanje, pravo na otpremnine za odlazak u penziju. Prosečna penzija u BiH kreće se od 220 evra do 270, u zavisnosti od entiteta u kom je ostvarena. Ove godine među šestoricom parlamentaraca koji su „ispraćeni” u penziju uz petnaestak hiljada evra otpremnine nalaze se i neka zvučnija imena, između ostalih i dvojica vođa naroda – Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Šestorica poslanika su, kako je potvrđeno u Parlamentarnoj skupštini BiH, stekli pravo na naknadu koja se isplaćuje pri odlasku u penziju, pa im je, u skladu s tim, novac u međuvremenu isplaćen.

Oni su, kao i njihovi prethodnici minulih godina, nakon dodeljene otpremnine podneli zahteve za sticanje statusa stalnih zaposlenika u PS BiH, te nastavili da rade i primaju platu. Propisi im omogućavaju da uz to primaju i penziju.

Kada mediji kontaktiraju s njima, poslanici se uglavnom „vade” izgovorima da će otpremninu i penziju dati u humanitarne svrhe. Na primer, Bakir Izetbegović je rekao da će otpremninu usmeriti u svrhe u koje „redovno izdvaja znatan deo svojih primanja, kao podršku udruženjima i pojedincima”.

Da je ovu praksu potrebno zaustaviti, do sada je nekoliko puta upozoravano i iz Kancelarije za reviziju institucija BiH. Minule godine pravo na otpremninu su stekla tri parlamentarca.

„Otpremnina je isplaćena u maju 2020. godine. Postupcima revizije utvrdili smo da je ove godine nastavljena praksa ponovnog aktiviranja statusa profesionalnog poslanika nakon sticanja uslova za odlazak u penziju. U praksi to znači da je poslaniku koji je imao puni radnopravni odnos uz prekid radnog odnosa od tri dana isplaćena otpremnina u iznosu od 28.998 konvertibilnih maraka (oko 15.000 evra), te mu je ponovo aktiviran radnopravni status u Parlamentarnoj skupštini BiH u istom mesecu, odnosno nakon tri dana”, navodi se u izveštaju revizora, koji je preporučio „da se preispita i definiše ovakva praksa isplate otpremnine, uvažavajući sve specifičnosti i okruženje u kojem Parlamentarna skupština funkcioniše i deluje”.

Parlamentarna skupština BiH sastoji se od dva doma. U predstavničkom domu sede 42 poslanika, a u Domu naroda radi 15 delegata. Ono što poslanicima ide naruku kad je reč o visini primanja jesu odredbe Ustava BiH, do čije promene se u BiH dolazi veoma komplikovanom procedurom. U Ustavu se navodi da „naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama BiH ne može biti umanjena za vreme trajanja mandata nosilaca funkcije”.

„Neodrživo je da čovek koji se bavi politikom ima skoro 15 puta veća primanja od minimalne plate u BiH. Njihova primanja bi trebalo da se usklade s prosečnim primanjima uz neki dodatni postotak, kako bi radili sve što mogu da poprave životni standard građana, ekonomiju i ukupnu situaciju u BiH”, navodili su u organizaciji „Platforma za progres”, koja je svojevremeno zahtevala izmenu propisa koji definišu primanja zvaničnika u BiH.

Prema ranijoj analizi Centra civilnih inicijativa, ukupna primanja poslanika i delegata kreću se od 2.400 evra do 3.250 evra i najviša su u regiji.

Zaključeno je kako se na njihova primanja ne primenjuje evropski standard za parlamentarce u visini od tri do četiri prosečne plate u zemlji, pa se može desiti da u istoj zemlji, to jest BiH, parlamentarac primi preko 3.000 evra, a penzioner jedva dve stotine, dok radnici zarađuju oko 500 evra u proseku.