Lečenje vojnih osiguranika
Војномедицинска академија (Фото А. Васиљевић)
U više navrata čitao sam i razgovarao s dosta kolega o trenutno vrlo aktuelnoj temi – lečenju vojnih osiguranika u Beogradu. O tome se već duže vreme piše i javno polemiše zbog problema s kojima se susreću vojni osiguranici u korišćenju zdravstvenih usluga, bilo u vojnomedicinskim centrima ili na Vojnomedicinskoj akademiji. Javno se mogu pročitati i čuti primedbe i optužbe na lošu organizaciju, loš odnos zaposlenih i uslove u kojima se pruža zdravstvena usluga vojnim osiguranicima. Vojna lica u Beogradu mogu zdravstvene usluge ostvarivati samo u VMC i VMA. U glavnom gradu ima više od 30.000 vojnih osiguranika koji se leče u navedenim zdravstvenim ustanovama.
Kao odgovor na sve navedene primedbe u vezi sa lečenjem oglasili su se Uprava za vojno zdravstvo i VMA. U saopštenju su pokušali da ukažu na objektivne okolnosti koje utiču na kvalitet zdravstvenih usluga prema vojnim osiguranicima. Tokom 2021. godine u VMA je lečeno, odnosno pregledano 200.018 vojnih i 180.927 civilnih osiguranika. Bolnički je lečeno 5.812 vojnih i 18.927 civilnih osiguranika, jer u VMA primaju civilne osiguranike koji ne žele da budu zdravstveno zbrinuti u civilnim zdravstvenim ustanovama.
U prvih šest meseci 2022. godine u VMA je pregledano 6.709 vojnih osiguranika i 19.292 civilna. Centar za hitnu pomoć VMA prima najteže pacijente koji ne mogu ili ne žele da budu zbrinuti u drugim civilnim zdravstvenim ustanovama. Da li su potrebni bolji i ubedljiviji podaci od navedenih da pokažu u kakvim uslovima se leče vojni osiguranici? Da ne bi delovalo sebično i jednostrano, kad je reč o lečenju obolelih u Srbiji, vojnim osiguranicima treba omogućiti da se leče u svim zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Prema nekim podacima, u Beogradu ima sedam klinika na kojima ne mogu da se leče vojni osiguranici. Posebna priča, koja traži dodatnu analizu, odnosi se na održavanje i renoviranje objekata u kojima se pruža zdravstvena usluga vojnim osiguranicima.
Ukoliko MO i nadležni ništa ne preduzmu, nama vojnim osiguranicima ostaje da zdravstvenu pomoć potražimo u privatnoj zdravstvenoj praksi. Pojava je da i neki lekari u vojnozdravstvenim ustanovama preporučuju pacijentima lečenje na privatnim klinikama gde oni rade honorarno. Svi pripadnici Vojske Srbije danas izdvajaju znatna sredstva, kao što smo i mi to činili, za zdravstveno zbrinjavanje vojnih i penzionisanih lica.
Zaključak u navedenom saopštenju je da VMA, kao ni druge zdravstvene ustanove, nije zaobišao odliv medicinskih kadrova, te da će se nastaviti s ulaganjem u funkcionisanje i razvoj VMA, koja će i dalje ostati vojna bolnica. Nama pacijentima ostaje da verujemo da će biti tako. Uostalom, videćemo i osetiti te njihove napore i ulaganja. Ako se ništa ne promeni VMA će najmanje biti vojna bolnica za zdravstveno zbrinjavanje vojnih osiguranika.
Dragan Paskaš,
general u penziji, Beograd