Pra­va bit­ka s komarcima tek pred­sto­ji

Dragana Jokić-Stamenković

05. 08. 2022. 18:26

Прoф. Пе­трић у екс­перт­ској ми­си­ји на Ки­пру пре ме­сец да­на (Фо­то при­ват­на ар­хи­ва)

Po­da­tak da sa­mo u dve od 17 op­šti­na na­šeg glav­nog i naj­mno­go­ljud­ni­jeg gra­da ne­ma ko­ma­ra­ca ko­ji mo­gu da za­ra­ze čo­ve­ka vi­ru­som za­pad­nog Ni­la po­tvr­đu­je sve če­šće iz­go­vo­re­nu re­če­ni­cu u ovom de­lu go­di­ne: „Od do­sad­nih kr­vo­pi­ja je­dva da mo­že­mo da ži­vi­mo.” A pra­va bit­ka s ko­mar­ci­ma u Sr­bi­ji tek nam pred­sto­ji i što se ti­če od­bra­ne od po­ja­ča­nog ni­voa uz­ne­mi­ra­va­nja, ali i ozbilj­nih bo­le­sti ko­je oni pre­no­se, upo­zo­ra­va na­uč­nik ko­ji naj­u­por­ni­je pra­ti nji­ho­va kre­ta­nja i ši­re­nja u ze­mlji prof. dr Du­šan Pe­trić s Po­ljo­pri­vred­nog fa­kul­te­ta u No­vom Sa­du. On je isto­vre­me­no i šef La­bo­ra­to­ri­je za me­di­cin­sku i ve­te­ri­nar­sku en­to­mo­lo­gi­ju, re­fe­rent­ne za ju­go­i­stoč­nu Evro­pu, vo­di is­tra­ži­va­nja ko­ja se od­no­se na eko­lo­gi­ju, po­na­ša­nje, me­to­de pra­će­nja i su­zbi­ja­nja ne­ko­li­ko gru­pa in­se­ka­ta, me­đu ko­ji­ma su i ko­mar­ci. Na­ve­de­nu tvrd­nju pot­kre­plju­je i či­nje­ni­com da od 1985. go­di­ne, od ka­da u Voj­vo­di­ni pra­te jed­nu vr­stu ko­ma­ra­ca ko­ja mo­že da pre­ne­se ma­la­ri­ju, na­ža­lost, be­le­že stal­ni po­rast nje­ne ras­pro­stra­nje­no­sti i broj­no­sti, a re­gi­stro­va­li su i dve no­ve in­va­ziv­ne vr­ste. Uz to, kli­ma se me­nja, a sa njom i kre­ta­nje po­me­nu­tih kr­vo­pi­ja. Ka­ko bi nad­le­žni pra­vo­vre­me­no i va­lja­no re­a­go­va­li u no­vo­na­sta­lim sta­nji­ma, Sr­bi­ji je, is­ti­če pro­fe­sor Pe­trić, pre­ko po­tre­ban mul­ti­sek­tor­ski pro­gram za pra­će­nje i nad­zor ko­ma­ra­ca, kao i bo­le­sti ko­je oni pre­no­se.

Mi­ni­star­stvo zdra­vlja, u sa­rad­nji s Upra­vom za ve­te­ri­nu, Mi­ni­star­stvom dr­žav­ne upra­ve i lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve i po­kra­jin­skim Se­kre­ta­ri­ja­tom za ur­ba­ni­zam i za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne, ima nad­le­žno­sti da po­kre­ne stva­ra­nje ta­kvog pro­gra­ma, ko­ji bi ob­u­hva­tio struč­nja­ke iz en­to­mo­lo­gi­je, me­di­ci­ne, ve­te­ri­ne, me­te­o­ro­lo­gi­je. Pro­gram je pred­vi­đen pred­lo­zi­ma za iz­me­nu za­ko­na ko­ji su iz­ne­ti u Na­ci­o­nal­nom pla­nu adap­ta­ci­je na kli­mat­ske pro­me­ne. A uko­li­ko ga ne do­bi­je­mo u na­red­nih ne­ko­li­ko go­di­na, broj okru­ga s vi­so­kim ri­zi­kom za po­ja­vu i pre­no­še­nje gro­zni­ce za­pad­nog Ni­la, den­ge, či­kun­gu­nje, ma­la­ri­je i sr­ča­nih cr­va pa­sa do kra­ja sto­le­ća po­ve­ća­će se sa je­dan na 23. Prof. Pe­trić is­ti­če naj­če­šću za­blu­du ko­ja se ču­je u jav­no­sti da je azij­ski ti­gra­sti ko­ma­rac, kog su kod nas pr­vi put re­gi­stro­va­li 2009. na gra­nič­nom pre­la­zu Ba­trov­ci, pre­no­si­lac vi­ru­sa za­pad­nog Ni­la jer ži­vi u grad­skim sre­di­na­ma i naj­če­šće se hra­ni na čo­ve­ku.

– To ni­je tač­no, ti­gra­sti ko­mar­ci ne mo­gu da pre­ne­su vi­rus za­pad­nog Ni­la sa čo­ve­ka na čo­ve­ka. Pre­no­si­o­ci vi­ru­sa za­pad­nog Ni­la su u Sr­bi­ji pri­sut­ni ne­ko­li­ko de­se­ti­na mi­li­o­na go­di­na, a to su, u stva­ri, do­ma­ći, kuć­ni, ko­mar­ci. Oni su nas bo­li sa­mo no­ću u so­ba­ma, a sa po­ra­stom sred­nje go­di­šnje tem­pe­ra­tu­re pro­me­ni­li su po­na­ša­nje i bo­du i oko ku­ća, u ba­šta­ma re­sto­ra­na i bli­zu dru­gih obje­ka­ta oko ko­jih se raz­vi­ja­ju lar­ve. Pr­va po­ja­va ovog i srod­nih vi­ru­sa za­be­le­že­na je u Voj­vo­di­ni 1972. go­di­ne, ka­da su ima­li pro­ku­že­nih pet od­sto sta­nov­ni­štva. Pa­žnju su nam pri­vu­kle epi­de­mi­je u Bu­ku­re­štu, kra­jem 20. ve­ka, pa smo mi en­to­mo­lo­zi, s gru­pom me­te­o­ro­lo­ga s na­šeg fa­kul­te­ta, po­kre­nu­li is­tra­ži­va­nja ri­zi­ka za po­ja­vu vi­ru­sa za­pad­nog Ni­la u ovom pod­ne­blju. Upo­re­đi­va­li smo kli­mu u naj­u­gro­že­ni­jim pod­ruč­ji­ma, u oko­li­ni Bu­ku­re­šta i u do­li­ni Ka­li­for­ni­je, sa onom u Voj­vo­di­ni i za­klju­či­li da ima do­sta slič­no­sti i da je na­ša ze­mlja ugro­že­na ri­zi­kom od po­nov­ne po­ja­ve po­me­nu­te epi­de­mi­je. Na osno­vu to­ga na­pi­sa­li smo pro­je­kat za pri­pre­mu Sr­bi­je za vi­rus za­pad­nog Ni­la, a pri­hva­ti­lo ga je Mi­ni­star­stvo za na­u­ku i teh­no­lo­gi­ju i fi­nan­si­ra­lo od 2005. go­di­ne – ot­kri­va prof. Pe­trić.

U pro­je­kat su bi­li uklju­če­ni Me­di­cin­ski fa­kul­tet i In­sti­tut za jav­no zdra­vlje Voj­vo­di­ne i Na­uč­ni in­sti­tut za ve­te­ri­nar­stvo „No­vi Sad”. Za­jed­nič­kim is­tra­ži­va­nji­ma do 2009. us­po­sta­vi­li su de­tek­ci­ju i pra­će­nje ko­ma­ra­ca i za­ra­ze na ži­vo­ti­nja­ma i lju­di­ma, a 2010. pr­vi put kod nas su usta­no­vi­li i do­ka­za­li pri­su­stvo vi­ru­sa za­pad­nog Ni­la u kuć­nim ko­mar­ci­ma. Is­tra­ži­va­nji­ma su utvr­di­li da deo po­pu­la­ci­je kuć­nih ko­mar­ca ži­vi sa­mo u pri­ro­di i pre­no­si vi­rus za­pad­nog Ni­la iz­me­đu pti­ca, dru­gi deo iste vr­ste ži­vi s lju­di­ma i žen­ke se uglav­nom hra­ne kr­vlju čo­ve­ka i dru­gih si­sa­ra, a žen­ke tek tre­ćeg „hi­brid­nog” de­la kuć­nih ko­ma­ra­ca se hra­ne i kr­vlju pti­ca i kr­vlju si­sa­ra i je­di­no one pre­no­se vi­rus s pti­ca na čo­ve­ka.

Pro­fe­sor is­ti­če da je u Sr­bi­ji do­bro raz­vi­jen pro­gram en­to­mo­lo­škog i ve­te­ri­nar­skog nad­zo­ra ko­ji fi­nan­si­ra Upra­va za ve­te­ri­nu Mi­ni­star­stva po­ljo­pri­vre­de, ko­me su naj­bo­lje oce­ne da­li Evrop­ski cen­tar za spre­ča­va­nje i kon­tro­lu bo­le­sti i Svet­ska zdrav­stve­na or­ga­ni­za­ci­ja.

– Me­đu­tim, taj nad­zor bi, po­red pra­će­nja, tre­ba­lo da pod­ra­zu­me­va i re­a­go­va­nje na utvr­đen ri­zik, od­no­sno da in­for­mi­še i usme­ra­va su­zbi­ja­nje ko­ma­ra­ca ko­ji pre­no­se bo­lest. Kod nas taj va­žan seg­ment, re­a­go­va­nja na po­ja­vu ri­zi­ka, iz­o­sta­je jer ne­ma­mo na­ci­o­nal­ne, po­kra­jin­ske, lo­kal­ne pla­no­ve po­stu­pa­nja kod po­ja­va tran­smi­siv­nih, od­no­sno in­sek­ti­ma pre­no­si­vih bo­le­sti. To tre­ba hit­no is­pra­vi­ti – upo­zo­ra­va prof. Pe­trić.

Za­ra­že­ne kr­vo­pi­je su­zbi­ja­ju u po­gre­šno vre­me

Za­pra­ši­va­nje od­ra­slih je­din­ki ne sme bi­ti je­di­na me­ra su­zbi­ja­nja jer lar­ve osta­ju, ka­že prof. Du­šan Pe­trić.

– Po­re­đe­njem oko 150 tret­ma­na su­zbi­ja­nja ko­ma­ra­ca iz va­zdu­ha, usta­no­vi­li smo da se u 50 od­sto tih slu­ča­je­va već na­kon jed­nog da­na po­no­vo po­ve­ćao broj kuć­nih ko­ma­ra­ca. Sem što su se lar­ve iz­le­gle, raz­log je i to što se tret­ma­ni su­zbi­ja­nja ra­de pred­ve­če, što ni­je efi­ka­sno, jer je kuć­ni ko­ma­rac naj­ak­tiv­ni­ji no­ću, pa ga tre­ba ta­da su­zbi­ja­ti – na­po­mi­nje Pe­trić.

Re­gi­stro­van smrt­ni is­hod ko­ji se mo­že do­ve­sti u ve­zu sa gro­zni­com Za­pad­nog Ni­la

U na­šoj ze­mlji do ju­če su re­gi­stro­va­na 23 po­tvr­đe­na slu­ča­ja obo­le­va­nja od gro­zni­ce Za­pad­nog Ni­la u hu­ma­noj po­pu­la­ci­ji.

Ka­ko je ju­če sa­op­šte­no iz In­sti­tu­ta za jav­no zdra­vlje „Dr Mi­lan Jo­va­no­vić Ba­tut” obo­lje­nja su pri­ja­vlje­na sa te­ri­to­ri­ja Sred­njo­ba­nat­skog (če­ti­ri), Ju­žno­ba­nat­skog (pet) Ju­žno­bač­kog (tri) i Srem­skog (je­dan) okru­ga, kao i sa te­ri­to­ri­je gra­da Be­o­gra­da (10). Smrt­ni is­hod ko­ji se mo­že do­ve­sti u ve­zu sa tim obo­lje­njem re­gi­stro­van je u Sred­njo­ba­nat­skom okru­gu, na­vo­di se u sa­op­šte­nju „Ba­tu­ta”.