U stan može, ali padobranom
Странац у Црној Гори мора да се снађе за паркинг (Фотодокументација „Политике”)
Kotor – Strani državljanin može u Crnoj Gori da kupi stan ili pak celu stambenu zgradu i da se kao vlasnik uknjiži u katastarske knjige. No, kupovinom ne stiče nikakva prava na dvorište, odnosno zemljište koje služi stanu ili pak zgradi. Za razliku, dakle, od stanara, crnogorskih državljana , ne može recimo da parkira svoj automobil ili pak da odmara u dvorištu, jer uknjižba na zemljište strancima nije dozvoljena.
Po mnogima je ovaj apsurd blokirao promet nekretnina na Crnogorskom primorju zbog čega je nezadovoljnih na sve strane. Uprava za nekretnine koja sprovodi postupke uknjižbe i Ministarstvo za finansije tumače da uknjižbe nisu moguće jer to ne dozvoljavaju sadašnji propisi, već da treba čekati novi svojinski zakon.
Advokatska kancelarija „Ijačić” iz Kotora opširnim pismom i dosta samouvereno obratila se crnogorskom parlamentu s uverenjem da ne treba čekati nove zakone, već da to omogućavaju sadašnji propisi.
– Pre svega smatramo da je Skupština Crne Gore neopravdano pasivna, ističu Slavo i Danijel Ijačić. –U pravu važi pravilo da tumačenje propisa daje onaj koji ih donosi. Prema tome organi uprave mogu da tumače svoje propise, ali ne i svojinske zakone koje donosi Skupština. U ovom slučaju radi se o preuzetom jugoslovenskom zakonu o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, te republičkim zakonima o etažnoj svojini i državnom premeru katastra. Autentično tumačenje, po Poslovniku, trebalo bi da daje Skupština CG ili pak Odbor za ustavna i zakonodavna pitanja čime bi se izbegle očigledne dileme i pogrešna tumačenja u praksi.
U predmetima kojima se odbija uknjižba stranaca na dvorištu i zemljištu, Uprava za nekretnine se poziva na zakon iz 1980. prema kome stranac na osnovu reciprociteta može postati samo vlasnik stana ili zgrade. Pošto se u tekstu zakona ne spominje izričito i zemljište na kojem se nalazi zgrada ili stan, u Upravi su protumačili da strancu ne pripada pravo na zemljište
– I ovaj bivši jugoslovenski zakon treba tumačiti po pravilima evolutivnog, ciljnog i logičkog tumačenja, a ne selektivno, kako to čine u Upravi za nekretnine. Izdvojena formulacija člana 80. pomenutog zakona ne može biti pravni osnov za odbijanje uknjižbe na dvorištu. U tumačenju bivšeg saveznog propisa, prećutkuju se odredbe glave 7. prema kojoj se republički propis iz ove oblasti pretpostavlja saveznom zakonu. Dakle merodavno je republičko pravo. Pošto još nije donet crnogorski zakon o svojinskim odnosima, ovu pravnu prazninu treba popuniti shodno pravima analogije. Po našem mišljenju ona je nadomeštena važećim Zakonom o etažnoj svojini CG, koji reguliše uzajamne vlasničke odnose zgrade i dvorišta, bez obzira na lični status vlasnika stana ili zgrade. Dakle, po tom zakonu vlasniku stana pripada i pravo svojine ili korišćenja zemljišta. To se pravo stiče po automatizmu, naglašavaju Ijačići.
U svom dopisu kotorski advokati naglašavaju da je Uprava za nekretnine samo organ evidencije prava i da uknjižbe rešava na osnovu javnih ili privatnih isprava. Nije, dakle, ovlašćena da preispituje rad suda koji u skladu sa zakonom donosi svojinske presude ili overava ugovore, već da samo registruje stečena prava.