Grci menjaju frižidere preko nemačkog džepa
(Фото:: EPA-EFE/ORESTIS PANAGIOTOU)
Od našeg dopisnika
Atina – Nemački poreski obveznici plaćaju nove frižidere u grčkim domaćinstvima, piše nemački „Bild” i tvrdi da širokogruda odluka grčke vlade da, zarad uštede energije, sunarodnicima omogući da uz kompenzaciju od 30 do 50 odsto zamene stare za nove uređaje direktno zadire u džep nemačkih građana.
List tvrdi da odluka Micotakisove vlade da za ovaj paket pomoći domaćinstvima odvoji 150 miliona evra utiče i na privredu Nemačke jer je, kako piše „Bild”, reč o sredstvima iz EU, dakle – i Nemačke. Ekonomski ekspert Hrišćansko-demokratske unije Jan Simke tvrdi da je reč o sumnjivom načinu trošenja novca drugih zemalja članica EU koje i same imaju iste probleme, pa bi bilo korisnije ulagati u alternativne izvore energije, a ne u frižidere i klima-uređaje.
Inače, inicijativa grčke vlade se odnosi na sve Grke, ali se procenat pomoći odobrava u zavisnosti od materijalnog stanja. Do sada se prijavilo preko 400.000 domaćinstava i svako od njih može da zameni najviše tri uređaja, najvećih potrošača struje. Dakle, dva klimatizera i frižider ili zamrzivač, u vrednosti od 170 do 700 evra po uređaju.
Vlada namerava da sprovede plan štednje energije koji je usmeren na racionalno korišćenje sistema hlađenja i grejanja, smanjenje ulične rasvete i modernizaciju sistema vodosnabdevanja i kanalizacije. Cilj je da se momentalno u domaćinstvima realizuje ušteda od 10 odsto, a da se do 2030. ukupna potrošnja energije smanji za 30 procenata. Kako bi se ceo proces kontrolisao, formiraće se sistem monitoringa za državne ustanove. Oni koji ostvare uštedu biće nagrađeni, recimo, dopunskim sredstvima iz budžeta dok će „neposlušni” biti kažnjeni. Po rečima generalnog sekretara za energetiku Aleksandra Sduku, javne zgrade mogu da uštede i do 15 odsto energije regulisanjem temperature, isključivanjem grejanja ili hlađenja dok nema zaposlenih, prirodnom ventilacijom prostorija tokom noći, postavljanjem zavesa, roletni...
Ulično osvetljenje će biti smanjeno i tu se računa na uštedu i do 40 odsto energije. Ove mere su neophodne jer su troškovi za struju u 212.000 državnih zgrada 2020. godine iznosili 596 miliona evra, dok će s novim cenama to ove godine koštati 1,2 milijarde evra.
Inače, kada je reč o štednji gasa, Grčka je u sporazumu o smanjenju potrošnje gasa koji je odobrila EU uspela da se izbori za dva izuzetka. Tako će imati mogućnost da se smanjenje potrošnje gasa za 15 posto obračunava prema potrošnji od prvog avgusta 2020. do 31. marta prošle godine, a ne na osnovu proseka u poslednjih pet godina, što bi bilo znatno više, čak 24 odsto.
Zajedno sa Italijom, Španijom i Portugalijom, Grčka se izborila za olakšicu da se deo prirodnog gasa koji koriste elektrane izuzme iz ograničenja od obaveznih 15 odsto uštede, u slučaju vanredne situacije u sektoru proizvodnje električne energije.
Kako komentariše list „Katimerini”, Grčka nije uspela da se izbori za izuzeće „ja tebi, ti meni” za gas koji prodaje trećim zemljama, što čini 22 odsto u njenom ukupnom izvozu. Ostala je po strani dok su Španija i Portugalija obuhvaćene tim izuzećem i same će moći da regulišu svoju obavezu smanjenje potrošnje, ako imaju ograničene interkonekcije s drugim zemljama.