Prognoze treba uzeti sa rezervom

Dragana Jokić-Stamenković

26. 08. 2022. 10:10

Др Ивана Прокић (Фото: лична архива)

Broj zaraženih virusom korona u zemlji danima se vrti oko pet hiljada obolelih dnevno, a Ivana Prokić, lekar i doktor epidemioloških nauka u Erazmus medicinskom centru, ističe da se Srbija trenutno nalazi u sedmom talasu pandemije. Naglašava da je teško dati precizne prognoze šta nas očekuje na jesen jer, kao i u ranijim talasima, zvanična slika pandemijskog stanja ne može biti i prava iz nekoliko razloga. Prvi je, kaže, to što je neprecizno vođenje evidencije, bilo nemarom ili s namerom, nažalost, postalo ustaljena praksa. Drugo, generalni stav da pandemija korone više nije tema, kao posledica nepostojanja Kriznog štaba ili bilo koje institucije koja se time bavi, dovodi do toga da su ljudi opušteni, pa i ako imaju simptome, ne pomisle da se testiraju, već ih pripisuju kijavici, ili alergiji. Treće, sa pojavom antigenskih testova u apotekama, sve se manje građana testira u kovid ambulantama, pa i ne ulaze u zvaničnu statistiku.

Zato Prokićeva kaže da sve prognoze treba uzeti sa rezervom, ali da joj prema trendu rasta broja dnevno pozitivnih deluje da smo oko 10. avgusta dostigli vrh talasa, pa očekuje da do kraja meseca te brojke budu u padu i da se u septembru vratimo u normalu.

– Naravno, tada se kreće u školu, ljudi se vraćaju sa odmora, što može da utiče na usporavanje opadanja brojeva zaraženih, produžetak ovog talasa ili brzu pojavu novog, teško je reći. Čujem da je povećan broj hospitalizovanih, i da su to najčešće stariji i sa pridruženim oboljenjima, ali da su se često zarazili dok su bili u bolnici zbog drugih stvari, što je poseban poraz našeg zdravstvenog sistema. Međutim, mislim da kod trenutnog soja ne treba da očekujemo stopu hospitalizacije ravnu nekim od prethodnih talasa jer su simptomi generalno blaži. Ipak, ranjiviji građani su i dalje u velikoj opasnosti, što znači da svi treba da radimo na tome da oni budu zaštićeni – naglašava epidemiolog.

Zato ističe da je veoma pogrešno pozivati na opuštanje, prirodno prokuživanje i ostale pasivne „mere” o kojima se priča u javnosti. Kaže da i dalje nedostaje lekara odgovarajuće specijalnosti, ali još više ostalog medicinskog osoblja.

– Ubacivanje drugih bolnica u kovid sistem je greška koja se ponavlja, kao posledica jako lošeg stanja u zdravstvu . Pokazuje nesposobnost planiranja i organizacije, a kao posledicu uzrokuje još gore stanje u ne-kovid nezi, nenormalne liste čekanja, i epidemije drugih nezaraznih bolesti koje nam slede, poput onkoloških, kardiovaskularnih i mentalnih bolesti – naglašava dr Prokić.

Smatra da smo u periodu početka kraja epidemije u smislu vanredne situacije, jer je najzastupljeniji omikron sa svim svojim podvarijantama otišao u pravcu veće zaraznosti a manje smrtnosti, što je dobro ali, upozorava da može biti i mač sa dve oštrice ukoliko se ljudi previše opuste. Zbog toga se dosta istraživanja radi na novim sojevima, ispituju se klinička slika i epidemiologija virusa, uticaj postojećih vakcina na nove sojeve, ali ipost kovid posledice. Zaključci su, ukratko, da je omikron blaži ali da vakcine i dalje pomažu da se lakše pregura infekcija. Kaže da je nezahvalno pričati šta su teže posledice koje će za sobom ostaviti kovid 19 i da su one, verovatno, drugačije u zemljama sa različitim društvenim sistemima.

- Ova pandemija će nas ostaviti sa mnogo više problema nego što nas je zatekla. Počevši od svih problema zdravstvenog sistema koji su isplivali na površinu, što će se u najvećoj meri odraziti na hronične bolesnike, preko post kovid posledica i problema mentalnog zdravlja, do ostalih uticaja pandemije na jako polarisano društvo, na obrazovanje i smanjenje poverenja u zdravstvene i druge vlasti, kao i redovnu vakcinaciju - upozorava Prokićeva.