Rasprodaja nacionalnog blaga - figure iz Pločnika na aukcijama po svetu
Фигура из Плочника (Фото Народни музеј Топлице у Прокупљу)
Prokuplje – Na desetine figura koje datiraju još iz neolita, odnosno između 5000 i 4000 godina pre nove ere, a koje su izgleda pronađene u Srbiji, dobar deo i na vinčanskom lokalitetu Pločnik kod Prokuplja, mogu se za nekoliko hiljada dolara pazariti na sajtu aukcijske kuće „Sadebi”. Njihovu originalnost i poreklo stručnjaci ne mogu da potvrde sa slika na sajtu, ali ne isključuju mogućnost da su sa ovih prostora.
Da li se radi o autentičnim figurama ili su u pitanju kopije, da li su iz Srbije ili zemalja u okruženju, kako su figure od neprocenjive vrednosti za arheologiju došle u privatno vlasništvo i do stranih aukcijskih kuća, niko zvanično ne može da kaže, ali su svi jedinstveni da, ukoliko se radi o originalima, onda je šteta za državu velika.
– Sve je teško dokazivo, te figure i ne moraju da su sa naših prostora, što naravno ne znači da nisu. Koliko sam ja video, u opisu piše Vinča Pločnik, što može da označava period, a ne lokalitet. Tu nastaje problem, jer mi sve i da želimo da tražimo povraćaj, aukcijska kuća koja ih prodaje gleda da se pokrije papirima, pa tamo piše da se figure prodaju iz neke privatne kolekcije, da su vlasnici promenjeni i da novi vlasnik to želi da proda – kaže Adam Crnobrnja, predsednik Srpskog arheološkog društva.
Kada bi Srbija htela da traži povraćaj tih figura, potrebno je imati dokaz da je to baš iz naše zemlje, i to je veliki problem kod arheoloških predmeta. Teško je dokazati da su sa nekog našeg lokaliteta, a ne iz Rumunije ili neke druge zemlje, gde su takođe pronađeni ostaci vinčanske kulture.
Institucije nemaju uvid u ilegalnu trgovinu arheološkim predmetima i teško je znati šta je sve izneto iz zemlje. Neko to iskopa negde, uspe da prokrijumčari preko granice i proda u inostranstvu. Najveći problem je sprečiti krađu i nelegalna iskopavanja sa lokaliteta, a kada se to desi i iznese iz zemlje, teško se vraća – dodaje Crnobrnja.
Na sajtu aukcijske kuće „Sadebi” ispod figura piše da su pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka došle u privatne ruke najčešće kolekcionara iz Austrije, a naredni vlasnik je figuru otkupio početkom devedesetih.
Inače, predmeti koji predstavljaju arheološko nasleđe, a za koje se tvrdi da su izneti iz zemlje pre 1972. godine i prodati, teško se mogu vratiti i dokazati da su sa ovih prostora. Naime, Srbija je „Konvenciju o merama za zabranu i sprečavanje nedozvoljenog uvoza i prenosa svojine kulturnih dobara” iz 1970. godine prihvatila i potpisala dve godine kasnije, 1972. godine. Konvencija nije retroaktivna i važi za svaku zemlju od momenta kada je ona ratifikuje.
Pločnik – najstariji metalurški lokalitet u svetu
Sam Pločnik, kao središte južnovinčanske kulture, postao je najstariji metalurški, a samim tim i industrijski centar pronađen u svetu.
Prva iskopavanja na tom lokalitetu počela su još davne 1927. godine, tokom radova na izgradnji pruge Niš – Kosovo Polje i nakon toga, u zavisnosti od finansija, rađena su periodična istraživanja.
Po mišljenju svetskih arheologa i istraživača koji se bave razvojem metalurgije u istoriji ljudske civilizacije, kod Pločnika se prvi put u Evropi, a možda i u celom svetu, topio bakar od kojeg su izrađivani upotrebni i ukrasni predmeti – više od 5000 godina pre Hrista.
Arheolozi smatraju da je ovo bilo veliko naselje, jer su do sada otkrivene i velike keramičarske radionice i veliki broj predmeta iz tog perioda.