Sećanje na žrtve NATO bombardovanja Srpske

09. 09. 2022. 15:58

Радмила и Раденко Галинац настрадали су 9. септембра 1995. (Фото: Д. Станишић)

Istočno Sarajevo – „Srpski narod neće nikada zaboraviti niti oprostiti zločinačku agresiju na Republiku Srpsku koja je izvedena bez odluke UN”, poručeno je iz Istočnog Sarajeva  sa obeležavanja 9. septembra – Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja Republike Srpske koje je počelo  30. avgusta  i trajalo do 14. septembra 1995. godine. Prema službenim podacima tada je ubijeno 46 srpskih vojnika i sedam civila.

Tokom operacije „Namerna sila”,  u koju je bilo uključeno više od 5.000 „natovaca” koji su u zločinačkom  pohodu na Republiku Srpsku koristili i municiju sa osiromašenim uranijumom,  ranjeno je 98 pripadnika Vojske Republike Srpske i 119  srpskih civila. Na  Republiku Srpsku, prvenstveno na položaje njene vojske, bačeno je 1.026 bombi i 13 krstarećih raketa tipa „tomahavk”.

Obeležavanje  Dana sećanja na žrtve  NATO bombardovanja je, kao što je to bilo i prethodnih godina, počelo tradicionalno – služenjem pomena na mesnom groblju Grlica u Istočnoj Ilidži i polaganjem cveća na grobove Galinaca, Radmile i njenog brata Radenka koji su bili među žrtvama agresije NATO-a. Ubijeni su 9. septembra ’95. na mostu u Semizovcu kod Sarajeva dok su se vraćali sa četrdesetodnevnog pomena bratu Radovanu. Odlukom Vlade Republike Srpske iz 2018. godine dan njihovog  stradanja obeležava se kao dan sećanja na sve žrtve.

„Kako ćemo pristati da budemo deo NATO-a kada smo samo pre 25 godina bili bombardovani tonama osiromašenog uranijuma? Danas kada obeležavamo Dan sećanja na sve žrtve agresije oni nadleću helikopterom da prebroje koliko nas se skupilo. Ogrešili ste se, klonite nas se, umesto da se poklonite  nevinim žrtvama koje ste gađali i računali da će narod početi da beži odavde”, rekao je na obeležavanju u Istočnom  Sarajevu Boško Tomić, savetnik Srpskog člana Predsedništva BiH.

Nakon pomena svim poginulim Srbima u NATO bombardovanju Republike Srpske, koji je u hramu sveštenomučenika  Petra Dabrobosanskog u Vojkovićima u Istočnoj Ilidži služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, novinarima se obratio i predsednik Skupštine grada  Istočno Sarajevo Branko Koroman. On je izrazio opredeljenost grada da nastavi da neguje kulturu pamćenja i najavio podizanje pet spomen-obeležja kako bi buduće generacije znale šta se dešavalo tokom odbrambeno-otadžbinskog rata.

Povod NATO bojovnicima da krenu na Republiku Srpsku bila je eksplozija na sarajevskoj pijaci Markale (28. avgusta 1995) za koju su optuženi Srbi. To nikada nije dokazano, komisija je utvrdila da „ne postoje jasni dokazi da su granate došle sa srpskih položaja”. Isto mišljenje imao je i Jasuši Akaši, tadašnji izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan.

Osim članova porodica  žrtava, predstavnika lokalnih zajednica i republičkih institucija, te brojnih građana, sećanju na žrtve u Istočnom Sarajevu prisustvovali su i predstavnici ambasada Srbije i Rusije u BiH.