Čel­ni­ci SDA traže da Šmit odredi ko može biti predsednik i potpredsednik Republike Srpske

11. 10. 2022. 12:46

EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Od na­šeg do­pi­sni­ka

Sa­ra­je­vo – S po­te­zi­ma Kri­sti­ja­na Šmi­ta, ne­le­gi­tim­no ime­no­va­nog vi­so­kog pred­stav­ni­ka u BiH, bo­šnjač­ki po­li­ti­ča­ri ne sla­žu se sa­mo on­da kad oni ni­su usme­re­ni pro­tiv Re­pu­bli­ke Srp­ske i ustav­nih i za­kon­skih pra­va nje­nih gra­đa­na. Po­ka­za­li su to i u od­no­su pre­ma Šmi­to­voj od­lu­ci ko­jom je on, ne­po­sred­no po za­vr­šet­ku op­štih iz­bo­ra u BiH, na­met­nuo iz­me­ne Iz­bor­nog za­ko­na i Usta­va Fe­de­ra­ci­je BiH.

U Stran­ci de­mo­krat­ske ak­ci­je (SDA), na pri­mer, vi­še su oku­pi­ra­ni Šmi­to­vom od­lu­kom, i to sa­mo za­to što ona „ne do­ti­če” i Re­pu­bli­ku Srp­sku, ne­go či­nje­ni­com da je nji­hov li­der Ba­kir Izet­be­go­vić, ko­ji su­ve­re­no vla­da stran­kom, dra­stič­no po­ra­žen u iz­bor­noj tr­ci za bo­šnjač­kog čla­na Pred­sed­ni­štva BiH.

Naj­i­stak­nu­ti­ji čla­no­vi SDA, uklju­ču­ju­ći i Izet­be­go­vi­ća, po­ru­či­li su ne­le­gi­tim­nom vi­so­kom pred­stav­ni­ku, ko­ga oni od po­čet­ka uva­ža­va­ju i na sva usta hva­le, da je na­me­ta­njem iz­bor­nih i za­kon­skih iz­me­na sa­mo „iza­šao u su­sret zah­te­vi­ma Hr­vat­ske de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce (HDZ)”. Od to­ga, što se mo­že za­klju­či­ti i iz re­ak­ci­ja ko­je su usle­di­le na­kon odr­ža­ne sed­ni­ce stra­nač­kog pred­sed­ni­štva, vi­še im sme­ta to što Šmit ni­je i u ovoj si­tu­a­ci­ji „uda­rio” i na Re­pu­bli­ku Srp­sku, to jest što ni­je, ka­ko oni ka­žu, do­neo iden­tič­na re­še­nja.

„Vi­so­ki pred­stav­nik isto­vre­me­no ig­no­ri­še de­ce­ni­ja­ma pri­sut­ne dis­kri­mi­na­ci­je u Re­pu­bli­ci Srp­skoj, dok nam bro­je­vi uka­zu­ju da dis­kri­mi­na­ci­je hr­vat­skog na­ro­da u Fe­de­ra­ci­ji BiH ne­ma, jer oni ta­mo ima­ju po­zi­ci­je i funk­ci­je, čak i vi­še ne­go što im pri­pa­da po Usta­vu. U Re­pu­bli­ci Srp­skoj, s dru­ge stra­ne, evi­dent­na je dis­kri­mi­na­ci­ja hr­vat­skog i bo­šnjač­kog na­ro­da”, sma­tra Izet­be­go­vić.

Po nje­go­voj za­mi­sli, po­treb­no je „osi­gu­ra­ti si­me­trič­na i iden­tič­na re­še­nja u oba en­ti­te­ta”, pa sto­ga on od Šmi­ta tra­ži da „ne pre­ska­če pro­ble­me”, ne­go da ih, ka­ko je na­veo, si­stem­ski re­ša­va. Na­kon na­met­nu­tih re­še­nja, ko­ja pod­ra­zu­me­va­ju da „pred­sed­nik i pot­pred­sed­nik FBiH ne mo­gu bi­ti iz istog kon­sti­tu­tiv­nog na­ro­da”, Izet­be­go­vić bi da to va­ži i za Re­pu­bli­ku Srp­sku, jer je, pre­ma nje­go­vom mi­šlje­nju, opa­sno me­nja­ti et­nič­ki ras­po­red funk­ci­ja u FBiH, a iz to­ga iz­u­ze­ti funk­ci­je u RS.

„Po­treb­na su iden­tič­na re­še­nja u Do­mu na­ro­da FBiH i Ve­ću na­ro­da RS, kao i kod iz­bo­ra pred­sed­ni­ka en­ti­te­ta”, smatra Izet­be­go­vić i po­zi­va OHR da eli­mi­ni­še „dis­kri­mi­na­tor­ska re­še­nja”, gde se kroz Ve­će na­ro­da RS mo­gu, pri­me­ću­je to sa­mo on, „iz­gu­bi­ti me­ha­ni­zmi vi­tal­nog na­ci­o­nal­nog in­te­re­sa”.

Od­lu­ka o iz­me­ni Iz­bor­nog za­ko­na i Usta­va Fe­de­ra­ci­je BiH, ko­ju je Šmit na­met­nuo na dan op­štih iz­bo­ra 2. ok­to­bra, ob­ja­vlje­na je u Slu­žbe­nim no­vi­na­ma BiH. Na­met­nu­te iz­me­ne ko­je, iz­me­đu osta­log, pod­ra­zu­me­va­ju po­ve­ća­nje broj de­le­ga­ta u Do­mu na­ro­da FBiH na 80, a u klu­bu sva­kog kon­sti­tu­tiv­nog na­ro­da na 23 de­le­ga­ta, da­le su pra­vo li­de­ru HDZ-a Dra­ga­nu Čo­vi­ću da po­ru­či ka­ko se „ni­kad vi­še po­li­ti­ka u BiH ne­će mo­ći vo­di­ti bez ’nje­go­ve’ stran­ke”.

D. Sta­ni­šić