Ponos nacije slikan kolažom
Два од осам колажа
Novi Sad – Galerija Matice srpske predstavila je, povodom jubileja 175 godina od osnivanja, osam grafičkih kolaža konzervatora Danila Vuksanovića. Upravnica ustanove Tijana Palkovljević Bugarski nazvala je ove radove „ilustrovanom istorijom Galerije Matice srpske”, a umetnika „Muzejskim misliocem”.
Reč je o svojevrsnoj umetničkoj mapi kolaža koji kombinuju prošlost i savremeni život ove nacionalne muzejske kuće iz Novog Sada, čuvara kulturnog nasleđa, pod čijim krovom je vredna kolekcija umetničkih dela, počev od 16. veka do danas. Vuksanović kaže za „Politiku” da su ovi kolaži, nazvani „Ponos nacije. U zbiru”, inspirisani monografijom „Ponos nacije”, čija je autorka upravnica Galerije, a koja je nastala na temelju njene doktorske disertacije, te da će ta knjiga uskoro biti prezentovana javnosti.
Četiri Vuksanovićeva rada nastala su po tim celinama: „Panteon znamenitih Srba”, „Košnica”, „Elitistička galerija slika”, „Ponos nacije”. Zbog obilja građe, dodao je još četiri likovna prikaza: „U slavu Uroša Predića”, „U slavu preseljenja”, „U slavu prosvećenja” i „U slavu svetlosti”.
– Imali smo ideju da povodom 175 godina napravimo jednu jubilarnu grafiku, ali sam uradio osam, inspirisan dokumentarnim materijalom, poput starih fotografija preseljenja iz zgrade Matice, ovde u zgradu bivše Produktne berze, 1956. godine.Na podlogama poznatog slikara Ivana Tabakovića, koje su dale zgodan efekat op-arta, gde posmatraču linije i tačkice igraju pred očima, napravio sam novu postavku i ubacio elemente iz savremenog delovanja Galerije – priča za naš list umetnik iz čijih kolaža, pored ikona, pčela ili detalja Šumanovićevih slika, „vire” i likovi upravnika, prvog sekretara Matice Teodora Pavlovića, ali i grupne fotografije zaposlenih u košnici kulture.
Ilustrovane su i delatnosti Galerije. Izlagačka je predstavljena kroz dela Uroša Predića, kome je i posvećena velika izložba otvorena povodom 175 godina postojanja. Konzervatorski i restauratorski prikazan je grafikom o preseljenju u današnju zgradu, sa koje saznajemo kako su slike dopremane na konjskoj zaprezi, dok su programi za mlade apostrofirani kolažom o prosvećenju, uz detalje knjige, šumanovićevog majčinskog zagrljaja, razgovora mladih danas.
U „ilustrovanu istoriju Galerije” ušle su i obnove njene zgrade proteklih godina, kroz kolaž „U slavu svetlosti”. Muzejski mislilac je to video kao bakljama osvetljeni mračni hodnik unutar Galerije, deo prostora inače nevidljiv posetiocima.
„Martin Candir je napravio fotografije tih stepenica poput lavirinta, pa sam ih iskoristio. Tu su i simboli, detalj sa slike ’Smrt cara Uroša’, Novaka Radonića, ali i baklje, pa kao da smo osvetlili i unutrašnjost Galerije”, kaže autor kolaža.
Tehnika kolaža, kako napominje, zanimljiva je ali i teška, jer iz velike količine materijala treba izabrati deo koji bi mogao da predstavi određeni narativ.