Sasvim neobičan šampion
Јусијан Болт (Фото АФП)
Od našeg specijalnog izveštača
Peking, 17. avgusta – Ni ponoćna konferencija za novinare Jusijana Bolta novog olimpijskog šampion sveta na 100 metara nije dala odgovor na pitanje ko je čovek koji za samo godinu dana može da napreduje u elitnoj sprinterskoj i atletskoj disciplini do nezamislivog svetskog rekorda uz potpuno neracionalno ponašanje. Novinari su otišli sa susreta sa Boltom sa bezbroj novih informacija ali ne znajući da li su tačne. Da li se najbrži čovek sveta od kako se mere atletski rezultati samo šegačio sa njima ili je zaista klovn, da li zaista ne razmišlja o svetskim rekordima, da li uopšte nešto misli...
A, opet, kada govori o svojim rivalima to deluje zaista dženlmenski, ali niko ne zna da li to Usijen Bolt zaista i misli ili naprosto govori ono što drugi govore u takmim prilikama ili se opet šegači...
Sigurno je samo jedno. Bolt je u olimpijskom finalu postavio novi svetski rekord na 100 m sa fantastičnih 9,69 uz 15-metarski finiš dostojan lakrdijaša, a ne sprintera profesionalca. Sigurno je i da će Bolt u Pekingu trčati i na 200 m i u štafeti 4 h 100 metara i da će sam i u štafeti sa ostalim Jamajčanima biti apsolutni favorit za zlato, za sve tri sprinterske medalje, koje je poslednji put pokupio Karl Luis 1984. godine u Los Anđelesu.
Sve ostalo je nategnuto.
Na pitanje da li će na 200 m oboriti rekord Majkla Džonsona (19,32) koji se smatra (ili bolje reći smatrao do juče) nedodirljivim, kao što je najstariji olimpijski rekord koji u skoku udalj već pune četiri decenije drži Bob Bimon sa 8,90 m iz Meksiko Sitija, Jusijan Bolt je u skladu sa svojim prezimenom i trčanjem odgovorio:
– Zaista ne razmišljam o svetskim rekordima. Moj cilj je samo pobeda. Još mnogo vremena moraću da razmišljam o tome. Čak nisam ni znao da sam postigao svetski rekord ni kada sam optrčao svoj pobednički krug . Jedini cilj mi je bio da postanem olimpijski šampion i u tome sam uspeo. Srećan sam zbog toga.
Čak i lastavice koje koje lete pod svodovima stadiona,„Ptičije gnezdo” znale su, čini se, po eksploziji aplauza da se desilo nešto nesvakidašnje, a semafori su odmah izbacili Boltov rezultat uz oznaku svetski rekord! Izgleda da samo fantastično brzi Jamajčanin to nije video.
Na pitanje jednog izveštača da mu opiše svoj uobičajeni dan, počevši od doručka Bolt je odgovorio kao da je on običan rekreativac i lenčuga:
– Prvo, nikada ne doručkujem. Budim se oko 11 sati i muvam se okolo. Malo gledam televiziju i ručam, malo grumenja, da pilećeg grumenja, a onda mada jedva čekam da se vratim u svoju sobu i da ponovo spavam, vraćam se i jedem još malo piletine. Onda odlazim na stazu...
Naravno, lenjivci ne postaju olimpijski šampioni, a pravi šampioni govore o svojim rivalima sve najlepše. Kao Bolt:
– Znam da je Asafa (prethodni svetski rekorder Pauel) veliki sportista. Mi smo prijatelji. Imao je lošu sezonu zbog nekoliko povreda i ja znam da će se iduće sezone vratiti kao oluja .
O Tajsonu Geju, dvostrukom svetskom šampionu koji je ispao još u polufinalu svetski rekorder je, takođe, govorio diplomatski:
– Govorio sam Geju da cele sezone da očekujem da se takmičim protiv njega, jer ako želite da budete najbolji morate da pobedite najbolje.
Šta bi to moglo da znači, teško je odgovoriti, a još teže naslutiti da li će Bolt trčati samo za pobedu na 200 metara, ili će pokušati da sruši i velikog Majkla Džonsona. Budući da je on pre svega trkač na 200, pa i 400 m, a da je na 100 m postigao toliko neverovatan rezultata iako se prvi put ove sezone spremao za „stotku” mnogi su počeli da nagađaju koliko bi Bolt mogao da bude na 200 metara.
To nećemo znati do 20. avgusta kada je na programu finale na 200 m, a to je samo dan pre 22. rođendana Jusijana Bolta, a da li će u Pekingu osvojiti i treće zlato u štafetnoj trci 4 h 100 metara saznaćemo dan posle njegovog rođendana.
Živko Baljkas