Od „Galeba" do „Besnila"

Borka Golubović-Trebješanin

16. 11. 2022. 15:26

Народно позориште Сомбора (Фото: Милан Ђурђевић)

Mi smo trenutno u probama za predstavu „Galeb” Antona Pavloviča Čehova u režiji Milana Neškovića, koju ćemo premijerno izvesti 25. novembra, kada obeležavamo 140 godina od kada je u našoj pozorišnoj zgradi izvedena prva predstava. To nam je najvažniji događaj u okviru obeležavanja godišnjice, najavljuje za „Politiku” Bojana Kovačević, direktorka Somborskog pozorišta. Posebno je srećna, naglašava, što za tu priliku rade tako značajno dramsko delo sa rediteljem mlađe generacije koji je potvrđen, afirmisan i višestruko nagrađivan najvažnijim nagradama kod nas.

 

Pored toga, prvi put će publika, saznajemo, imati priliku da vidi originalne projekte za izgradnju zgrade Narodnog pozorišta Sombora, arhitekte Adolfa Vajte iz 1881. godine, koji su se baš u ovom trenutku, kao poručeni, pojavili kao donacija Gradskom muzeju Sombora. U pripremi je i publikacija koja se osvrće na prethodnih 140 godina ove ugledne kuće kulture.

Prva predstava u pozorišnom zdanju u Somboru, gradu koji se izdvaja impresivnom, unikatnom arhitekturom izvedena je 25. novembra 1882. godine. Zdanje je sagrađeno na inicijativu Deoničarskog društva somborskog pozorišta, formiranog 1879. koje su činili građani Sombora. Od tada, pozorište u Somboru radi kontinuirano. Stalno profesionalno pozorište deluje od 1946. godine, a 1952. prerasta u Narodno pozorište Sombora u kojem su tokom proteklih decenija režirali: Mata Milošević, Marko Fotez, Jovan Putnik, Slavoljub Stefanović Ravasi, Ljubomir Draškić, Dejan Mijač, Paolo Mađeli, Jagoš Marković, Kokan Mladenović...

– Uz pomenutog Čehovljevog „Galeba”, počinjemo da radimo na inscenaciji romana „Besnilo” Borislava Pekića. Fedor Šili radi dramatizaciju i posebno se radujemo radu na ovoj predstavi jer će to biti prva postavka pomenutog romana. Posle veoma uspešne inscenacije romana „Semper idem” Đorđa Lebovića, ponovo se upuštamo u jednu takvu avanturu. Premijera Pekićevog „Besnila” u režiji Borisa Liješevića nas očekuje u februaru 2023. godine – kaže Bojana Kovačević i podvlači:

– Obe predstave su vrlo zahtevne, kako u umetničkom, tako i u produkcionom smislu. Krajem sezone očekuje nas početak rada na jednom savremenom tekstu sa mladim rediteljem Ivanom Alačem koji će prvi put raditi kod nas. Pored toga, moguće su i neke manje forme na maloj sceni. U pregovorima smo i za jedan letnji projekat. Sve predstave i glumačke podele baziramo na ansamblu Narodnog pozorišta Sombora, koji je po broju glumaca mali, ali u smislu mogućnosti, iz predstave u predstavu dokazuje da može nezamislivo.

Tokom ovog meseca Narodno pozorište Sombora gostuje na festivalima u Rakovici („Tramvaj zvani želja” u režiji Juga Đorđevića) i Subotici („Ibi The Great” u režiji Andraša Urbana). Krajem godine sa „Tartifom” Igora Vuka Torbice putuju u Kopar.

Ansambl Somborskog pozorišta sa brojnih festivala uglavnom donosi nagrade za izuzetne umetničke bravure. Predstave koje su donele ovoj teatarskoj kući pregršt priznanja, svakako su: „Kate Kapuralica”, „Sumnjivo lice”, „Ukroćena goropad”, „Zla žena”, „Gospođa ministarka”, „Gospođa Olga” i mnoge druge. Zaštitni znak ovog pozorišta je i Pozorišni maraton za koji se uvek traži karta više.

– Pozorište mora da bude „živo” u datom vremenskom trenutku i da daje komentar na društvo. Komadima i pristupima, čitanjima, od pozorišta se očekuje da odgovara na teme koje su aktuelne u društvu, ali i da postavlja pitanja. Mislim da se u repertoarskim planovima mora biti hrabar jer se samo tako mogu postići veliki rezultati. Prilikom planiranja repertoara, trudimo se da ispunimo više stvari. Kao jedini teatar u svom gradu, i kao pozorište koje nosi taj prefiks „narodno”, težimo da zadovoljimo raznolike kulturne potrebe građana. Jednaku pažnju poklanjamo dramskim klasicima, kao i savremenom dramskom tekstu. Uz to, važno je voditi računa o ansamblu, birati komade za koje može da se napravi dobra glumačka podela, najvećim delom iz kuće. Neophodno je voditi računa i o svakom glumcu pojedinačno, prepoznati njegove profesionalne težnje i potrebe u datom trenutku. Mnogo dobrih ideja i predloga proizađe i iz razgovora sa rediteljima koji kroz svoja čitanja raznih komada imaju specifična viđenja. Trudimo se da i žanrovski ponudimo raznolik sadržaj. Svakako je uvek više dobrih ideja nego što ima finansijskih sredstava za njihovu realizaciju – tvrdi Bojana Kovačević uz napomenu da teži ka tome da Narodno pozorište Sombora u kontinuitetu bude na vrhu pozorišne mape Srbije.