Skelet pleziosaurusa pronađen u Australiji
(Принтскрин Facebook/Queensvlend museum)
Otkriće skeleta džinovskog morskog gmizavca pleziosaurusa u Australiji može uticati na pronalaženje važnih odgovora u istraživanju praistorijskog života, smatraju stručnjaci iz Muzeja Kvinslend. Ostaci reptila za koga se veruje da je harao vodenim prostranstvima pre oko sto miliona godina pronađeni su u zapadnom delu australijske države Kvinslend. Skelet je dugačak oko šest metara, a veruje se da je ogromni gmizavac bio mlad kada je stradao. Za njegovo otkriće zasluženo je troje tragača-amatera za fosilima.
„Prvi put se desilo da budu pronađeni zajedno, praktično spojeni ostaci lobanje, vrata i tela pleziosaurusa, što može pomoći u daljem istraživanju korena i evolucije u dobu kada su živeli dinosaurusi”, objašnjava paleontolog Espen Knutsen iz Muzeja Kvinslend.
S obzirom na to da je reč o skeletu mladog primerka pleziosaurusa, tačnije vrste pod nazivom elasmosaurus, ovo otkriće baciće novo svetlo na način odrastanja jedinke pomenutog reptila iz doba jure.
„Sledeći korak je ispitivanje ostataka zuba ovog džina iz prošlosti koje će uz pomoć raznih hemijskih analiza možda dati odgovor na pitanja o navikama elasmosaurusa, migracijama ove vrste kao i načinu njegove ishrane”, objašnjava Knusten za Si-En-En.
Drevni vodeni gmizavci poput pleziosaurusa i ihtiosaurusa nisu klasifikovani kao dinosaurusi, iako su živeli u isto vreme. Pleziosaurus je, navodi pomenuti paleontolog, evoluirao iz vrste koja je živela na kopnu i zbog toga je bio prinuđen da povremeno izlazi iznad površine vode zbog vazduha. I dalje je nepoznato koliko su ovi vodeni džinovi mogli dugo da ostanu pod vodom bez izranjanja.
Stručnjaci napominju da je elasmosaurus mogao da naraste do deset metara dužine i da je dostizao dubinu od 50 metara, a živeo je u davnoj prošlosti. Ova vrsta pleziosaurusa imala je dug vrat, široko ravno telo i relativno kratak rep.