EPS treba reorganizovati
Термоелектрана „Никола Тесла” у Обреновцу (Фото: Т. Јањић)
U tekstu objavljenom u „Politici” 2 decembra pod naslovom „Samo državno vlasništvo nad EPS-om garantuje jeftinu struju” prof. Ružić daje realan prikaz stanja u našoj energetici, osim stava da „EPS treba da brine o izgradnji termoelektrane ’Nikola Tesla’ Blok 3”. Ovaj stav je neracionalan jer se od izgradnje TENT B3, snage 620 megavata, odustalo početkom izgradnje TE TO „Kolubara B”, elektrosnage 2x350 megavata i toplotne 2x380 megavata za grejanje Beograda.
Prednost TE TO „Kolubara B” u odnosu na TENT B3 je to što se dosta odmaklo s gradnjom. Uloženo je 350 miliona dolara za dokumentaciju, građevinske radove, nabavku čelične konstrukcije, dva kotla koji mogu da rade bez mazuta i s ugljem toplotne vrednosti do 5,4 MJ/kg. Nalazi se pored rudnika i ugalj dobija transporterom dužine 0,6 kilometara, koristi 70 odsto energije uglja, a pepeo vraća u rudnik i meša sa zemljom, dok se do TENT B3 ugalj sa 50 odsto vode i 25 odsto pepela prevozi vagonima na udaljenost od 30 kilometara, koristi se 35 odsto energije uglja, a pepeo se odlaže pored Save i zagađuje vazduh, podzemne vode i reku. To znači da se s istom količinom uglja u TE TO „Kolubara B” može proizvesti dvaput više energije nego u TENT B. I zašto bismo ga u ovoj nestašici prevozili do TENT B?
Nesporno je da su potrebne nove elektrane na ugalj da 2050. godine. Najpovoljnije je uložiti tri milijarde evra i za pet godina završiti TE TO „Kolubara B” i TE „Kostolac B3”, izgraditi vrelovod do Beograda, obnoviti rudarsku opremu i tako eliminisati uvoz struje istovremeno štedeći na uvozu gasa za grejanje Beograda.
Izgradnja obnovljivih izvora energije je neophodna, ali tu treba uključiti i domaće firme i radnike EPS-a, kojih ima previše. Oni treba da rade na rekultivaciji deponija pepela i rudničkih jalovišta. Na tim površinama trebalo bi graditi solarne elektrane i proizvoditi biomasu kao domaću zamenu za ugalj. EPS treba da organizuje proizvodnju biomase kao što je organizovao kopanje uglja. Hiljade hektara rudničkih jalovišta i deponija pepela treba rekultivisati i na njima razvijati tehnologije i opremu za proizvodnje biomase i dobijanje energije od nje. Na tim poslovima radili bi stručnjaci, metaloprerađivački pogoni i laboratorije EPS-a. U daljem razvoju poslovi bi se proširili na druga poljoprivredna zemljišta. U svakoj opštini trebalo bi izgraditi energanu na biomasu, koja bi se dobijala od proizvođača iz okoline. Na rekultivaciji se do sada nije radilo, pa su troškovi struje od uglja bili niži. Treba biti racionalan, jer EPS niko ne može da natera na rekultivaciju ako ne shvati da je to od opšte koristi. Rekultivacijom bi se zaštitila okolina i razvila domaća proizvodnja obnovljive energije, zaposlili bi se naši radnici a naša zemlja bila bi energetski nezavisna.
Mioljub Stanković,
dipl. maš. inž.