Kriza se još ne vidi kod otplate kredita
(Д.Јевремовић)
Kriza se još ne vidi kod otplate kredita. Građani i privreda i dalje uredno izmiruju obaveze i kašnjenje u otplati zajmova još ne postoji. Uprkos rastu kamata i posledično sve većim mesečnim zaduženjima za otplatu duga.
Prema podacima Udruženja banaka (UBS)na kraju novembra učešće kašnjenja u dugu ukupnih bankarskih kredita iznosilo je samo 2,8 odsto. Godinu ranije 3,1 odsto, a pre desetak godina i preko 12 odsto.
Da bi sprečila rast kredita s problemima u otplati Narodna banka je prošle sedmice poslovnim bankama i dužnicima dala mogućnost da, onima koji zapadnu u teškoće, obaveze budu prolongirane, odnosno refinansirane. U slučaju keš zajmova dobija se dodatni rok od tri godine, koliko i za auto kredite, a u slučaju stambenih zajmova dodatni rok od pet godina. Pošto za sada nema većih problema s otplatama potez Narodne banke se tumači kao preventivna mera.
Banke su i do sada mogle da izađu dužnicima u susret i da „razvuku“ otplatu kredita u okviru predviđenih rokova što u slučaju gotovinskih zajmova znači da se kredit može otplaćivati na najviše šest godina. Radi se o kreditima za refinansiranje, a u bankama kažu da, od kako su kamate počele da rastu, nema nikakvog posebnog većeg interesovanja za tu vrstu zajmova u odnosu na raniji period.
Refinansiranje zajmova dobra je opcija za one kojima je dug postao pretežak, jer s dodatnim rokom otplate dobijaju manju mesečnu obavezu. Međutim, na kraju će banci platiti više novca, jer na novi rok otplate teče kamata.
Rast kamata ima i drugu stranu, a to je da su i građani i privreda postali oprezniji pri zaduživanju. To se vidi iz podatka za novembar da kreditnog rasta nije bilo. I da je kreditno zaduženje svih dužnika gotovo u dinar bilo isto i na kraju novembra i na kraju oktobra. Naime, građani i privreda su bankama dugovali gotovo 3.342 milijarde dinara.
Neznatni pad zaduženja postoji kod pravnih lica i preduzetnika od 0,3 i 0,5 odsto, dok su u sličnom procentu rasli krediti stanovništva. Posmatrano na godišnjem novo primetan je rast kredita od 7,4 odsto, jer su u većem delu ove godine kamate i dalje bile niske i privlačne za zaduživanje.
Stanovništvo duguje 1.421 milijardu dinara, privreda 1.848 milijardi dinara, a preduzetnici 71 milijardu dinara.
Da su građani „ukočili“ sa zaduživanjem vidi se i kod pojedinačnih vrsta kredita. Pad novoodobrenih kredita vidi se i kod gotovinskih, potrošačkih, u kategoriji ostalih, a to su pretežno refinansirajući. Na mesečnom nivou rast manji od jednog procenta postoji samo kod stambenih zajmova i kredita za adaptaciju. Bankari kažu da se radi o finalizaciji ranije podnetih zahteva, jer su kod ovih kredita procesure duže. Što se tiče novih zahteva kažu da imaju pad od čak 40 odsto odnosu na isti period prošle godine.